Zona
Ing 19043 237648

ZAŠTITITE SE OD KOLEKTIVNE PANIKE

U redu je biti u toku s novim informacijama u ovakvim neuobičajenim okolnostima, no prevelika konzumacija bilo kakvih podražaja opterećuje naš živčani sustav i može jako naštetiti.

Cijeli svijet suočava se s krizom i zbog toga smo svakodnevno bombardirani hrpom informacija. Dobivamo nove upute kako se ponašati, kako zaštititi sebe i druge, informirani smo o broju novooboljelih, izliječenih, ali i smrtnih slučajeva. U redu je biti u toku s novim informacijama u ovakvim neuobičajenim okolnostima, no prevelika konzumacija bilo kakvih podražaja opterećuje naš živčani sustav zbog čega postajemo razdražljivi i nervozni. Što je nocebo efekt i kako nam on odmaže u nastojanju da ostanemo smireni?

Jeste li pod utjecajem nocebo efekta?

Nocebo efekt je poput placebo efekta, no djeluje suprotno od njega. U članku sa stranice WebMD Is the Nocebo Effect Hurting Your Health? ( Šteti li nocebo efekt Vašem zdravlju?) autorica S. Govender podsjeća nas na to što je placebo: "To je ono što se događa kada pacijenti misle da uzimaju novi lijek, ali ono što zapravo dobivaju su samo šećerne tablete. Tada će se, u slučaju da je um moćniji od medicine, oporaviti od tegobe kao da su uzeli stvaran lijek." Autorica nadalje objašnjava nocebo efekt: "Placebo efekt ima i mračnu stranu - svojevrsni negativni placebo efekt koji se naziva nocebo efekt. To se događa kad Vam daju šećerne tablete, kažu da je to lijek koji ima strašne nuspojave, a zatim počnete pokazivati te simptome. Nocebo efekt može se pojaviti i kad Vam liječnik kaže da bi operacija mogla imati loše rezultate. Sam uvid u rizik može negativno utjecati na oporavak. Sve je to zbog snage sugestije." Primijenimo sada ova saznanja na situaciju u kojoj se nalazimo. Kakve vijesti svakodnevno dolaze do nas? Jesu li ti podaci više ohrabrujući ili zastrašujući? Kako Vi reagirate na takve vijesti i osjećate li se od njih dobro? Ako su Vaši odgovori uglavnom destruktivni, bilo bi dobro da uvedete makar male promjene u način svog informiranja.

Dozirajte informacije

Na portalu Logično u tekstu Organizirana koronavirus panika razboljet će mnoge zdrave osobe zbog nocebo efekta, autor L. R. piše o nocebo efektu kroz prizmu novonastale situacije: "Informativno ludilo zasigurno čini štetu bolesnima i zdravima. Što više osoba vjeruje senzacionalističkim medijima, šteta je veća. Mnogo nedužnih i zdravih osoba će na kraju nastradati jer su slijepo slušali što im mediji serviraju. Znanstvene studije govore da 30% osoba postaje žrtvom nocebo efekta. Svaka nova vijest koja širi paniku o koronavirusima, stvara gužve u bolnicama upravo zbog nocebo efekta." Ono što svi možemo napraviti je umjereno se koristiti izvorima informacija. Trebamo znati što se događa, kako se trebamo ponašati i kojih se mjera pridržavati. Živimo u svijetu pravila. Ipak, bilo bi dobro da televizor nije stalno upaljen, da ne 'visimo' non stop na mobitelima i da ne razgovaramo o katastrofalnim ishodima i o tome kako nam je teško. Ništa od toga nije preporučljivo niti u normalnim okolnostima, a pogotovo ne sad. Konstantno informiranje neće nam spasiti glavu, baš naprotiv, pomoći će nam upravo odmak od buktinje informacija jer se radi o višku osjetilnih podražaja. To je kao da stalno jedete prezačinjenu hranu. Primjerice, nije dobro ni previše ni premalo stimulirati osjetila jer se u prvom slučaju događa zamor, a u drugom letargija. Važne vijesti u svakom će slučaju doći do nas.

Čuvajte se straha

Zanimljivo je istraživanje Karin Wahl-Jorgensen sa Sveučilišta u Cardiffu, a te je podatke iznijela u svom tekstu Coronavirus: how media coverage of epidemics often stokes fear and panic: "Moje vlastito istraživanje pokazuje da je strah odigrao posebno vitalnu ulogu u pokrivanju epidemije koronavirusa. Otkako su 12. veljače počeli kružiti izvještaji o novoj misterioznoj bolesti pa sve do 13. veljače 2020. pratila sam izvještavanja u važnim novinama na engleskom jeziku širom svijeta, koristeći LexisNexis UK bazu podataka. To uključuje gotovo 100 novina visoke cirkulacije iz cijelog svijeta, koje su objavile 9387 priča o epidemiji. Od toga se u 1066 članaka spominje strah ili srodne riječi poput uplašen." Poznato je da je autorica analizirala novinske članke, a u otprilike 11% tekstova pronašla je riječ strah. Novinari bi u svom poslu trebali biti objektivni. To je neki vid profesionalnosti općenito, ne treba previše podlijegati emocijama. Bez obzira na to, znamo da se šokantne vijesti bolje prodaju. Ljudi su vrlo radoznala bića, svatko na svoj način, zato se valjda i dogodi da nas senzacionalistički naslovi privuku, u ovoj ili onoj mjeri. Ne smijemo zaboraviti da možemo imati velik utjecaj na informacije koje primamo i da imamo izbor u njihovu odabiru. Sad je pravo vrijeme za uključivanje kritičkog dijela uma. Strah je emocija koja se nalazi na najnižoj vibratornoj razini i nitko od nas ne funkcionira dobro kad je uplašen, stoga trebamo smanjiti doticaj sa strahom na najmanju moguću razinu kako bismo se osjećali što bolje u svojoj koži i bili što prisutniji u društvu svojih najbližih.

Usmjerite se na konstruktivne vijesti

Ovo je vrijeme kad je cijeli svijet na internetu. Svi pratimo razvoj situacije, no ipak imamo tendenciju svoja istraživanja bazirati na mainstream medijima. Kako i ne bismo kad su svugdje oko nas? Ako ne preko televizije i portala, takve vijesti doći će do nas putem društvenih mreža ili će nam ih već netko prokomentirati telefonski ili uživo. Potrebno je osvijestiti o čemu slušamo, što gledamo i kakve se emocije u nama javljaju dok smo u doticaju s takvim vijestima. Uvijek možemo uvesti male korekcije. Ako shvatimo da smo u strahu svaki put kad izađemo iz kuće i sve nam se uopće gadi i pogledati jer postoji mogućnost da je kontaminirano, to je znak da osim što trebamo smanjiti vrijeme informiranja o pandemiji, trebamo promijeniti i izvore informiranja. Danas mnogi stručnjaci govore i pišu o ovoj krizi. Osim političara, možemo poslušati i neke alternativne stručnjake, npr: kako se zaštititi od straha i ojačati imunitet prema ayurvedskoj medicini? Što o krizi kažu numerolozi i astrolozi? Što nam savjetuju psiholozi?

Budite kreativni

Ovo je period koji od svih nas zahtijeva da izvučemo sve najbolje iz svoje kreativnosti, da se snalazimo kako znamo i umijemo, da osmislimo kako ćemo u svojim domovima strah zamijeniti konstruktivnim osjećajima i da već dugogodišnju ovisnost o televiziji, mobitelima i ostalim uređajima koji nam svjetlošću previše stimuliraju mozak, obuzdamo i zamijenimo nečim novim. Jako puno vremena u danu potrošimo na ovakve aktivnosti, a sada je krucijalno da to i prepoznamo i odmorimo um i tijelo u punom smislu te riječi, da svakodnevno radimo korekcije i pratimo vlastiti napredak, a energiju usmjerimo prema balansu.

Autorica: Nika Hrvatić

Arhiva