Zona
Sto%20se%20dogada%20s%20klimom

ŠTO SE DOGAĐA S KLIMOM

Što se zapravo događa s klimom, koji su uzroci tih promjena i još mnoga druga pitanja postavili smo stručnjaku iz udruge CROMETEO. KLIMA SE, DEFINITIVNO MIJENJA.

Promjena klime je najopćenitiji pojam koji obuhvaća sve moguće oblike nepostojanosti klime. Da bi neka promjena bila klimatska, uzima se da ona mora biti dulja od 5 - 11 godina. Inače je riječ o vremenskoj promjeni. Što se zapravo događa s klimom, koji su uzroci tih promjena i još mnoga druga pitanja postavili smo Kristijanu Božarovu, predsjedniku udruge CROMETEO, koja se bavi motrenjem i prognoziranjem vremena.  

Kristijan Božanov

KLIMA SE MIJENJA!

U medijima učestalo kruže priče vezane uz klimatske promjene. Što se zapravo događa s klimom? Mijenja li se ona doista?
-Istina je, klima se zaista mijenja. Prisjetimo se što zapravo smatramo klimom nekog podneblja - to je prosječno stanje atmosferskih događanja na tom području u vremenskom periodu od najmanje 30 godina. Naravno, što je taj period veći dobivamo bolji uvid u poznavanje klime nekog područja, kao i u njene promjene. Klimu možemo zamisliti kao živi organizam koji stalno doživljava određene promjene i to je oduvijek tako bilo. U novije vrijeme te promjene su vjerojatno ubrzane i pojačane, utjecajem čovjeka i/ili nečim drugim. Dakle, klima se mijenja i to nije sporno, ali ono što je zabrinjavajuće je u kojem smjeru se mijenja, koliko čovječanstvo utječe na te promjene i možemo li te promjene barem ublažiti drugačijim ponašanjem.

Neki tvrde da se ne događaju nikakve klimatske promjene. Koje je Vaše mišljenje o tome i što mislite zašto neki tako razmišljaju?

-Većina znanstvenika danas se slaže u tome da je čovjek glavni uzrok globalnog zatopljenja koje se bilježi zadnjih stotinjak godina. Neki to zatopljenje povezuju s drugim procesima, s ciklusima kroz koje je Zemlja i ranije prolazila, sa Sunčevom aktivnošću itd. U tom sklopu poznatih i nepoznatih čimbenika ljudska djelatnost svakako ima svoj udio, a za sad je teško reći u kojem obujmu. Čovjek je zadnjih stotinjak godina iz zemlje izvadio ogromnu količinu nafte i zapalio ju. Taj proces je morao imati utjecaj na promjene u oceanu na čijem dnu živimo - atmosferi.

No, određen broj znanstvenika očekuje da će Zemlja uskoro ući u obrnut proces - globalno zahlađenje koje bi moglo započeti vrlo skoro. Oni smatraju da je ljudski učinak nikakav ili nedovoljno jak da bi spriječio uobičajene cikluse na Zemlji ili da je ljudska djelatnost samo odgodila početak hlađenja koje se već trebalo dogoditi.

Koja je razlika u klimatskim promjenama koje su se događale nekada i onima koje se događaju sada?

-Poznato je da su se u prošlosti događale velike klimatske promjene. Zemlja je prolazila kroz brojne periode zatopljenja i zahlađenja. Primjerice, posljednje ledeno doba završilo je prije desetak tisuća godina. Tada je globalna temperatura na Zemlji bila 3-4 Celzijeva stupnja niža od prosjeka. To nam se čini malo, ali je zapravo strašno puno i mnoga danas naseljena mjesta tada su bila ledene pustinje. Nakon toga temperatura je naglo porasla i svijet je poprimio klimatska obilježja u kakvim otprilike i sada živimo, jer se nalazimo u toplijem ciklusu. U prvoj polovici 19. stoljeća zahvatilo nas je tzv. malo ledeno doba, a od tada do danas temperatura ima trend porasta koji se zadnjih desetljeća ubrzava. Dokaz tomu je podatak da se 10 najtoplijih godina otkad postoje meteorološka mjerenja (oko 150 godina) dogodilo u posljednjih 15 godina! Kratki odgovor na vaše pitanje bio bi: za razliku od klimatskih promjena u prošlosti, sada imamo još jedan čimbenik utjecaja na klimu - čovjeka. Kako će se naš razvoj uklopiti u razvoj klime teško je reći.

Što uzrokuje promjenu klime u sadašnjosti?

-Odgovor na to pitanje je vrlo kompliciran i tek dijelom poznat znanstvenicima. Oko tog pitanja klimatolozi vode žustre rasprave. Naime, na klimu Zemlje utječe mnogo čimbenika, a mi smo upoznali i izmjerili samo jedan manji dio tih čimbenika i to u vremenski premalom periodu u odnosu na postojanje našeg planeta da bismo sa sigurnošću mogli donositi određene zaključke. Postoje metode kojima se dolazi do podataka iz daleke prošlosti, ali ukupni međuodnos svih elemenata, od kojih je zasigurno najvažnije Sunce, teško je odrediti. Utjecaj čovjeka, uz brojne druge faktore, vjerojatno utječe na promjenu klime, ali koliko i na koji način još nije potvrđeno. Najvjerojatnije se taj utjecaj očituje kroz ubrzanje porasta globalne temperature na Zemlji koji primjećujemo posljednjih desetljeća.

POSLJEDICE - DANAS I U BUDUĆNOSTI

Kakve posljedice su do sad izazvale klimatske promjene koje se događaju?

-U posljednjem stoljeću zamijećen je trend sve toplijih zima sa sve manje snijega, sve toplijih ljetnih mjeseci koji često donose sušu i vrućinu. Opasne meteorološke pojave počele su se pojavljivati na mjestima na kojima prije nisu bile tako česte ili dosad nisu zabilježene, što nužno ne znači da se nisu i događale. To je većina i sama primijetila. Ono što golim okom nije vidljivo je, primjerice, porast razine mora koje raste prosječno nekoliko milimetara u desetljeću. To se ne čini puno, ali je taj porast razine mora u naglom povećanju, a zasigurno je vezan uz topljenje ledenih površina na području Arktika i Antarktike s koje se nedavno odlomio komad ledenjaka veličine polovice Sredozemnog mora. Uočen je trend porasta broja poplava u krajevima koji su ranije bili sušni, neki krajevi koji su prije stotinjak godina imali sto dana sa snijegom sada ih imaju gotovo upola manje itd. Dakle, povećanje koncentracije stakleničkih plinova, sječa šuma i općenito promjene u pokrovu Zemljine površine vjerojatno su utjecali na porast razine mora, promjene u raspodjeli planetarnih vjetrova, smanjili broj hladnih i povećali broj toplih dana, na češću pojavu izvantropskih olujnih sustava poput Emme koja je početkom ožujka zahvatila Europu i dr.

Smatrate li da je budućnost na neki način ugrožena promjenama koje se događaju?

-Smatram da donekle jest. Očekuje se sve veća učestalost ekstremnih vrućina, jakih olujnih procesa, pojava da se tropske oluje šire u izvantropska područja. Već je primijećeno da se količina oborina na većim širinama sjeverne polutke povećava, a smanjuje u suptropskom području. Takav trend mogao bi se nastaviti, a to bi moglo utjecati i na dio Mediterana gdje projekcije pokazuju da će doći do daljnjeg smanjenja oborina, a time i mogućih problema s pitkom vodom. Posljednjih desetljeća valovi vrućine u Europi povećali su broj smrtnih slučajeva, kao i zimske oluje, osobito u dijelu SAD-a. Čovječanstvo će se sigurno moći i morati prilagoditi tim promjenama, ali će one vrlo vjerojatno mijenjati sliku svijeta na kakvu smo navikli.

Očekujete li da će se dogoditi neke veće klimatske promjene u budućnosti koje bi mogle ugroziti čovječanstvo? Ako da, prema Vašem predviđanju, koje će to biti promjene i kad bi se one mogle dogoditi?

-Bitno je reći da sve eventualne promjene koje nas očekuju neće stići preko noći. Ako se ostvare procjene računalnih modela koje provode znanstvenici u klimatološkim zavodima, razina mora do 2050. porast će skoro pola metra što će u Europi najviše ugroziti niska obalna područja zapadnog dijela kontinenta. Po najcrnjim predviđanjima, do kraja ovog stoljeća razina mora mogla bi porasti i za više od jednog metra, a globalna temperatura za više od 3 Celzijeva stupnja. Planine će imati sve manje snijega, zimski turizam bit će ugrožen, ali s najviše problema bi se prema tim proračunima trebala susresti južna Europa gdje će se pojačati vrućine i suše, smanjit će se dostupnost vode, ljetni turizam, toplinski valovi mogli bi biti sve češći. Milijuni ljudi u siromašnijim dijelovima svijeta patit će od nedostatka vode i gladi.

Prema Vašim saznanjima, koliko pažnje se u svijetu poklanja klimatskim promjenama koje su u tijeku i radi li se dovoljno na njihovom obustavljanju?

-Reakcija je slaba i prespora. Idućih nekoliko desetljeća, ako se nastavi ovaj trend, to će se zasigurno promijeniti iako je u cijeloj ovoj problematici dvojbeno kakvi bi ti potezi uopće trebali biti.

Kako hrvatsko društvo reagira prema klimatskim promjenama? Koliko su Hrvati osviješteni po ovom pitanju i koliko rade na rješavanju ovog problema?

-Ljudi su tromi i teško mijenjaju navike. Hrvatska je prije godinu dana ratificirala protokol iz Kyota, postavši 170. svjetska država koja je to učinila. Time smo prihvatili obavezu smanjenja emisije stakleničkih plinova za 5% do 2012. godine. Bez obzira hoćemo li to uspjeti ostvariti, svatko od nas bi trebao promisliti o malim postupcima kojima bi se na globalnoj razini mogla smanjiti potrošnja energije. Ono što bi mnoge moglo potaknuti na to je i ušteda u kućnom proračunu koja može iznositi i preko 20%.

O CROMETEO UDRUZI

Zamisao o osnivanju udruge koja će se baviti meteorologijom stvorila se spontano i rezultat je odličnog timskog rada na stranicama www.crometeo.hr .Udruga okuplja meteorologe amatere, profesionalce, ljubitelje prirode ili jednostavno sve simpatizere. Udruga Crometeo razvila je svoju mrežu automatskih meteoroloških stanica u kojoj se zasad nalazi 50-ak meteoroloških stanica čije podatke možete u svako doba pratiti na www.pljusak.com. Osim toga, udruga radi na projektu popularizacije meteorologije putem predavanja i meteoroloških radionica te izložbama fotografija meteorološke tematike. Nedavno je naš član Ivan Toman patentirao meteorološke karte pomoću kojih se vrlo uspješno može prognozirati pojava grmljavinskih oluja, a koje koriste i meteorološki zavodi Crne Gore i BiH.









                  

   

Arhiva