Zona
Fotolia 135264411 xs

PROMJENA JE IZBOR

Promjena uvijek ima cijenu, no ona je ujedno i investicija u inteligentniju percepciju svijeta i sebe. Kada se susretnu stari obrazac i novi koji se želi ostvariti, stvara se konflikt. Saznajte više.

Prava promjena uvijek ima cijenu, no ona je ujedno i investicija u inteligentniju percepciju svijeta i sebe. Kada se susretnu stari obrazac i novi koji se želi ostvariti, uvijek će se stvoriti neugoda koja stvara kognitivnu disonancu.

Tvorac pojma kognitivne disonance je Leon Festinger, američki socijalni psiholog, koji kaže da svaki čovjek ima unutarnji poriv da se drži svojih vjerovanja (kakva god ona bila), vrijednosti i ponašanja kako bi izbjegao disonancu (nesklad).

Kaže da se kognitivna disonanca pojavljuje u svim evaluacijama i odlukama, te da je ona centralni mehanizam putem kojeg iskušavamo razlike i nove mogućnosti u svijetu u kojem živimo.

Promjena je uvijek moguća, no valja se pokrenuti ka njoj i upravljati njome, što uključuje rad na mentalnim psihičkim, emocionalnim, fizičkim, socijalnim i spiritualnim aspektima koji će omogućiti život koji je produktivan, ispunjen smislom i zadovoljstvom.

Osobni razvoj i ekspanzija jesu mogući ukoliko se osoba oduči od starih navika, obrazaca, vjerovanja koja su nastala pod utjecajem roditelja, društva, obrazovanja, medija i sl.

Kritički faktor se odmah aktivira kod ljudi kada treba donijeti novu odluku i zauzeti novi smjer u životu. To stvara prosuđivanja i konflikt, jer promjena na dubljem nivou zahtjeva svjesnost i posvećenost.

Kognitivna disonanca se uvijek manifestira kroz osjećaj neugode, koji se pojavljuje kada u umu imamo dvije konfliktne misli u isto vrijeme, a da bi nadvladali stanje neugode tražimo točku stabilnosti u sustavu vjerovanja koji imamo.

Kada su naša vjerovanja izazvana ili su izložena propitkivanju, to će stvoriti osjećaj koji je iznimno neugodan, a to je osjećaj kognitivne disonance.

Da bi izbjegli taj osjećaj, tada ljudi često racionaliziraju na način da se udaljuju od informacije koja stvara konflikt, a to čine ignoriranjem, bijegom, borbom, te nastoje ojačati svoje argumente.

Kada su suočeni s novim informacijama ili dokazima, vrlo često ljudi ih nisu u stanju prihvatiti.

Um koji bi trebao biti znatiželjan, zamijenjen je s inertnim konstruktom koji se drži postojećeg konteksta i principa, osoba se ne mijenja, već sve ostaje po starom.

Sve je to protivno procesu promjene, jer promjena uključuje odučavanje i ponovno učenje, promjena uključuje rast, a što nije ugodno.

Većina ljudi će i dalje ostajati u infantilnom modu, konstantno će odgađati odrasti, odgađati će privesti kraju nedovršene ideje i ciljeve samo zato što ne rade na svojoj svjesnosti i nisu dovoljno posvećeni.

Istinska promjena ne događa se preko noći, već to je proces konstantnih korekcija, odnosno odučavanja i ponovnog učenja.

Promjena je izbor za one koji žele rasti, odnosno za one koji žele biti u životu.

Autorica teksta je Martina Ružić Bratović, stručnjakinja za razvoj osobnih i sistemskih potencijala, saznajte više o njezinom radu ovdje

Arhiva