Zona
Head 3614465 1920

KONCEPTUALNA VS. APSOLUTNA REALNOST

Konceptualna i apsolutna realnost zauzimaju isti prostor. U tekstu koji slijedi, saznajte, koja je razlika između ove dvije realnosti.

Aksiom 2 + 2 = 4

2 + 2 = 4 je aksiom. Aksiom predstavlja zauzimanje fiksne pozicije u nekom konceptu. U ovom slučaju,u konceptu brojeva i matematike. Taj aksiom funkcionira u određenim uvjetima, ali nije stvaran. U konceptualnoj (relativnoj ) realnosti on postoji, ali u apsolutnoj realnosti on ne postoji.

Aksiom 2 + 2 =4, funkcionira u određenim uvjetima, koji nam koriste u trećoj dimenziji. Na primjer, u arhitekturi za izgradnju cesta i kuća ili u financijama.

U realnosti 2 + 2 nije = 4, ali i je = 4. Sve ovisi na koju realnost se referiramo : na apsolutnu ili na konceptualnu. Ovo obostrano supostojanje možemo nazvati : mogućnost nemogućnosti.

Novac je papir, zar ne?

Novac je nositelj vrijednosti u razmjeni roba i usluga. Taj nositelj vrijednosti je brojčani izraz koji je otisnut, između ostaloga, na papir ( posredstvom digitalizacije, ne još zadugo ). Novac je toliko konceptualiziran da su riječi suvišne. Ipak, vrijedi napisati koju riječ, pošto se radi o generatoru konceptualne realnosti. Gotovo sve akcije u materijalnoj realnosti, od početka civilizacije ,imaju za temelj novac. Ta je činjenica često skrivana i potisnuta.

Koliko je samo ratova i političkih previranja prisutno u društvu, radi komada papira. Činjenica je da, u konceptualnoj realnosti, taj papir predstavlja moć, ali se, također, postavlja zdravorazumsko pitanje: da li je isprintani papir vrijedniji nego npr. ljudski život?

Novac nije niti loš niti dobar. Loše i dobro ne postoje, kao što ne postoji novac i papir. Ili ipak postoje? To supostojanje egzistira u paralelnim svijetovima, apsolutne i konceptualne realnosti.

Otkrivanje Amerike

Najbolji primjer konceptualne realnosti i njezine iluzije je otkrivanje Amerike. Kao povijesnu činjenicu, u hrvatskom obrazovnom sustavu, učimo kako je 1492. Kristofor Kolumbo, putujući iz Europe, prvi put kročio na Američko tlo. Kako je on prvi put kročio na Američko tlo, ako je tada već postojala civilizacija Indijanaca? Tko je otkrio koga? Iz pozicije Indijanaca, oni su otkrili europske konkvistadore. S obzirom šta se desilo sa indijanskom narodom, bolje bi im bilo da se to otkrivanje nikada nije desilo.

Povijesni podaci, iskazani brojevima i riječima, postoje u konceptualnoj realnosti te se mogu različito tumačiti. U apsolutnoj realnosti, povijesni podaci, predstavljaju mrtvo slovo na papiru.

Jonsko i Jadransko more

Gotovo sva konceptualna realnost se temelji na riječima. Riječi pokreću sve, a ne znače ništa. Riječi su obojene ideologijom i različitim tumačenjima. One gotovo uvijek dovode do nerazumijevanja i nesporazuma. Sa druge strane, riječi u apsolutnoj realnosti ne postoje. U apsolutnoj realnosti nema onog tko misli riječima.Tako Jonsko more ne misli da je išta drugačije od Jadranskog mora. U konceptualnoj realnosti možemo označiti nekog glumca kao: glumačku zvijezdu. U apsolutnoj realnosti taj glumac ne postoji, kao zvijezda, zato što je to iluzija. To nas dovodi do nove mogućnosti nemogućnosti: riječi postoje, ali i ne postoje, u realnosti.

Izražavanje riječima, u konceptualnoj realnosti, nas dovodi do drugorazrednog tumačenja svijeta u kojemu živimo. Sa druge strane, direktno iskustvo, apsolutne realnosti, nas dovodi do spoznaje istine.

Tao- nepokretna istina

Koji je smisao koncepata? Nijhov smisao je da nam omoguće kretanje u trećoj dimenziji. Često se zaboravlja da koncepti postoje da bi nam služili. Oni su prolazni i promjenjivi fenomeni i referiraju se na iluziju.

Jedan od fenomena koji nam služi u konceptualnoj realnosti je jezik. On nam služi za komunikaciju i sporazumijevanje, ali taj jezik nismo mi. Zato se i kaže: "Tako se govori". Podsvjesno znamo da nam jezik ne pripada, već da pripada kolektivnom konceptu koji se zove- jezik.

Konceptualna realnost predstavlja tragove, koji nas vode prema istini. Takva realnost je pokretna, poput oblaka.

Apsolutna realnost predstavlja istinu. Tu istinu možemo nazvati Tao. Tao je nepoktretan, poput neba.

Zlatko Olić – stručnjak za razvoj ljudskih potencijala, specijaliziran za sport, posjetite web site ovdje

Arhiva