Zona
Evolucija i kisik

EVOLUCIJA I KISIK

Kisik predstavlja život. Pogledajte film i naučite više o njegovoj ulozi u našoj evoluciji.

Kisik predstavlja život ne samo za ljude, već i za životinje i biljke. No, vrlo je lako zamisliti planet bez kisika. Sudeći prema podacima izgledao bi kao Mars. Mars je nekada bio vodeni planet, ali zbog nedostatka ozonskog omotača sunčeve zrake su polako promijenile njegovu strukturu. Kisik je oksidirao željezo kojim je bogata zemlja na Marsu pretvarajući njegovu površinu u crvenu boju, ali za život ga nije ostalo dovoljno. No, iako Mars nije uspio zadržati svoj kisik, kako je Zemlja uspjela u tome? Kako je uopće nastao kisik na Zemlji? Podaci govore da su magični sastojak bile bakterije sposobne za fotosintezu. Ovi maleni organizmi pojavili su se u Zemljinim oceanima prije 3 ili 4 milijarde godina. U nekoliko milijardi godina nakon toga, učinile su svoj posao. Učinile su to da je prije 600 milijuna godina zrak postao pogodan za kompleksan životinjski i biljni život. Međutim, iako se ova priča u početku činila idealnom, više nije toliko sigurna. Geokemičar Graham Shields (University College London) tvrdi da fotosinteza nije dovoljna te da je za stvaranje i održavanje kisika na Zemlji odgovorna veza između geologije i biologije. Za potvrdu te teorije jedinu su nadu znanstvenicima dale drevne stijene u kojima se nalaze zabilježeni počeci života na Zemlji. U njima su i pronađeni dokazi o utjecaju određenih bakterija na stvaranje kisika. Shields sumnja da je krajnji veliki porast kisika započeo prije 800 milijuna godina. Za to su, osim određenih bakterija, zaslužne i određene vrste algi koje su stimulirale proces fotosinteze u oceanima te razvoj naprednijih oblika svoje vrste. Podaci govore da su se bakterije koje su provodile proces fotosinteze pojavile u oceanima prije 2,7 milijardi godina. Znanstvenike je zanimalo zašto im je trebalo tako dugo da stvore zrak koji je pogodan za život. Jedna od mogućnosti je ta da je prva misija kisika bila oksidiranje željeza i nekih drugih elemenata u oceanima, a tek nakon toga kisik se mogao osloboditi i otići u atmosferu.

Otkriće porijekla života nikada nije jednostavan zadatak, jer ne postoje dovoljno stare vrste životinja ili biljni fosili na koje se istraživači mogu osloniti. Iz tog razloga, priča o životu na Zemlji je kompleksnija nego što možemo zamisliti. No, nakon brojnih pogrešnih teorija, kombinacija kemije, biologije i geologije dovela je do otkrića i stvaranja kisika koji nam je danas u velikoj mjeri dostupan.

Arhiva