FunkyMEM portal za bitne stvari

Da se kvocijentom inteligencije mjeri nečija inteligencija, odavno je poznato, no posljednjih godina naveliko se priča i o emocionalnoj inteligenciji koji mjeri stupanj naše emocionalne inteligencije, koja se vrlo često ne poklapa s racionalnom inteligencijom, stoga osoba visokog IQ-a može imati izrazito nizak kvocijent emocionalne inteligencije, kao i obrnuto. Ne postoji jedna definicija emocionalne inteligencije jer je različiti autori definiraju drugačije, no svi su suglasni da se radi o mogućnosti, odnosno sposobnosti ili moći da se zapaža, procjenjuje i upravlja emocijama sebe samih, drugih osoba te skupina ljudi.

Podrijetlo pojma
Najdalji "korijeni" pojma emocionalne inteligencije sežu do Charlesa Darwina koji je govorio da je za preživljavanje i prilagodbu vrste potrebna moć emocionalnog izražavanja. I raniji istraživači inteligencije priznavali su važnost nekognitivnih elemenata, pa je već 1920. godine psiholog Edward Lee Thorndike s Kolumbijskog sveučilišta koristio pojam socijalna inteligencija kojim je označavao vještinu razumijevanja i upravljanja drugim ljudima. Poznati američki psiholog David Wechsler 1940. godine uočio je važnost "ne-inteligentnih" faktora u inteligentnom ponašanju, a njegov kolega Howard Gardner 1983. godine razvio je teoriju višestruke inteligencije koja je uključivala interpersonalnu inteligenciju (mogućnost razumijevanja želja i namjera drugih ljudi), i intrapersonalnu inteligenciju (razumijevanje vlastitih osjećaja, strahova i namjera).

Sama uporaba termina emocionalna inteligencija pripisuje se Wayneu Payneu koji je 1985. napisao doktorat pod nazivom "Istraživanje emocija: Razvijanje emocionalne inteligencije", no pojam je postao široko poznat nakon izdavanja knjige Daniela Golemana "Emocionalna inteligencija: Zašto je važnija od IQ-a", izdanoj 1995. godine.
Emocionalna inteligencija u životu
Kod emocionalne inteligencije pozitivna je činjenica da se može razvijati tijekom cijelog života, za razliku od IQ-a, dok je negativno to što utjeće na sva područja našeg života, od ljubavnih i prijateljskih, do poslovnih odnosa. Ako se osjećate neshvaćeno, često ulazite u sukobe ili ste depresivni, imate osjećaj da vam ljudi namjerno zagorčavaju život, vrijeme je da poradite na svojoj emocionalnoj inteligenciji.
Emocionalna inteligencija ima veću ulogu u ophođenju s ljudima od racionalne inteligencije, pomaže nam nositi se s osobnim i tuđim osjećajima, pomaže nam u uspostavljanju kvalitetnijih odnosa kako s bliskim osobama, tako i s nepoznatim ljudima te nam može olakšati donošenje odluka, ali i poboljšati naš odnos s negativnim životnim situacijama. Stoga je opće prihvaćeno pravilo da su emocionalno inteligentnije osobe ujedno i sretnije.
Emocionalna inteligencija na poslu
Razumijevanje drugih ljudi jednako je bitno u poslovnom okruženju kao i u privatnom. Emocionalna inteligencija bitna je već kod razgovora za posao. Kad se za jednu poslovnu poziciju bori više kandidata, od kojih postoji nekolicina s podjednako dobrim preporukama i iskustvom, te dodatnim obrazovanjem, emocionalna inteligencija može biti odlučujući faktor tko će dobiti posao. Ako možete prepoznati što poslodavac traži od svog budućeg zaposlenika, lakše ćete se predstaviti kao upravo ona osoba koju "mora" zaposliti.
Prema Danielu Golemanu sposobnosti temeljene na emocionalnoj inteligenciji bitnije su od kvocijenta inteligencije i tehničkih vještina zajedno. Što je osoba više rangirana u poduzeću njezina je emocionalna inteligencija u pravilu viša, budući da je bitno da uvjeri podređene u svoje ideje, a upravo je emocionalna inteligencija ono što razlikuje odličnog od prosječnog vođe.
Budući da je konkurentnost u poslu sve veća te zahtjeva brži, a ujedno i kvalitetniji rad, potrebna je i brza prilagodba, gdje ponovno bolje prolaze ljudi s većim kvocijentom emocionalne inteligencije. Emocionalna inteligencija se u poslu kao i u drugim aspektima života s godinama povećava ovisno o trudu pojedinca.
Kako povećati emocionalnu inteligenciju?
Za emocionalnu inteligenciju bitno je prepoznavanje vlastitih osjećaja, stoga je bitno u svakoj situaciji znati prepoznati kako se osjećamo, te ukoliko se radi o više osjećaja, znati razlučiti koji su nam primarni, a koji sekundarni. Bitno je ne preuveličavati te osjećaje, ali ih ne treba niti podcijeniti, već realno ocijeniti njihov intenzitet.
Važno je također ne prikazivati se stalno kao žrtva u cijeloj situaciji, niti tražiti vanjska objašnjenja za vlastite osjećaje, već treba osjećaje prepoznati i razlikovati što ih je prouzrokovalo. Razumijevanjem trenutačnih osjećaja s vremenom će biti lakše predvidjeti osjećaje koje bi neka situacija mogla prouzrokovati, a samim tim bit će moguće i izbjegavanje situacija koje bi mogle prouzrokovati negativne osjećaje.
Pozornim slušanjem drugih ljudi, razvija se sposobnost razumijevanja njihovih osjećaja, želja i potreba, stoga je bitno pažljivo saslušati sugovornike i to bez predrasuda. Ako netko kaže nešto s čim niste suglasni, nemojte se odmah povlačiti ili napadati tu osobu, jer je to znak lošeg podnošenja kritike. Također, ne smijete biti preosjetljivi, već realno sagledajte vrijednost tih komentara. Kad imate osjećaj da vam se cijeli svijet ruši jer vam se dogodilo nešto loše, razmislite koliko će vam to biti bitno za nekoliko dana, mjeseci, ili godina, te kako vam se sada beznačajne čine slične situacije iz prošlosti.
Mjerenje emocionalne inteligencije
Testovima emocionalne inteligencije mjeri se mogućnost razlučivanja vlastitih i tuđih želja i osjećaja, upravljanje stresom, te različitim raspoloženjima. Postoji velik broj različitih testova emocionalne inteligencije, koji se često ne poklapaju, a velik broja takvih testova može se naći i na Internetu. No ako želite na brzinu otkriti koliko ste emocionalno inteligentni, evo jedan kratak test koji će vam to omogućiti:

Iskreno odgovorite na sljedećih 10 pitanja sa da ili ne:

- Možete li jasno izraziti svoje osjećaje u najjednostavnijoj rečenici - "Osjećam..."?
- Možete li prepoznati različite osjećaje?
- Jeste li emotivno neovisni o drugima?
- Možete li prepoznati zbog čega se osjećate tako kako se osjećate?
- Možete li uvijek kontrolirati svoje ponašanje?
- Jeste li sposobni zaboraviti pogreške i ostaviti iza sebe ono za čim žalite?
- Jeste li zadovoljni sa svojim postignućima?
- Iskorištavate li svoje potencijale?
- Misle li drugi kako imate visoko mišljenje o sebi?
- Prihvaćate li sebe takvima kakvi jeste?

Emocionalno inteligentni ljudi će odgovoriti s "DA" na 8 do 10 pitanja, a što je manje pozitivnih odgovora manja je i emocionalna inteligencija. 

Ako vas pak rezultati testa ne zadovoljavaju, postoji više knjiga, pa čak i seminara namijenjenih razvijanju emocionalne inteligencije, a da čovjek poradi na vlastitoj emocionalnoj inteligenciji nikad nije kasno.