BILJKE I OBITELJ
Činjenica je da ideja o društvenom životu biljaka nije stvar imaginacije, već sasvim nove perspektive ponašanja i evolucije biljaka.Biljke su sposobne za puno sofisticiranije ponašanje nego što mislimo da jesu.
Nakon desetljeća proučavanja biljaka kao pasivnih oblika života, znanstvenici su zaključili da su one sposobne za ponašanja koja su se smatrala unikatno životinjskima. Pokazalo se da neke biljke imaju društveni život te da favoriziraju obitelj, dok ne preferiraju strance, točnije, biljke koje im nisu srodne. Istraživanja na području društvenosti biljaka još su mlada s mnogo neodgovorenih pitanja. Ali ona mogu promijeniti ljudsku percepciju biljnog svijeta i osigurati nove načine podizanja produktivnosti na farmama. Susan Dudley, biolog sa Sveučilišta McMaster, u jednom je istraživanju otkrila kako biljka Impatiens pallida šalje puno manje energije nego obično prema rastućem korijenju kad je okružena svojim rođacima. No, kad je ova biljka u prisutnosti biljaka koje joj nisu genetski slične, njezino korijenje raste nevjerojatnom brzinom. Prepoznavanje rođaka je poznato u životinjskom svijetu zbog čega životinje pomažu svojoj obitelji, a ne samo sebi. Dudley smatra da biljke, također, imaju i poznaju obiteljsku selekciju. U kontekstu njezinom istraživanja to bi značilo da biljke u blizini svojih rođaka i obitelji dijele vodu i hranu. Za biljke koje se koriste u poljoprivredi, Dudley predlaže da se rezultati istraživanja vezani uz prepoznavanje rođaka dodatno istraže na razini produktivnosti uroda.
Osamdesetih godina prošlog stoljeća ideja o društvenom životu biljaka bila je tabu među znanstvenicima. Ova tema je stekla svoju popularnost s knjigom "The Secret Life of Plants". Činjenica je da ideja o društvenom životu biljaka nije stvar imaginacije, već sasvim nove perspektive ponašanja i evolucije biljaka. U životinjskom svijetu prepoznavanje rođaka i selekcija imaju veliku ulogu u strukturi obitelji, altruističkom ponašanju i slično, tvrdi biljni ekolog Hans de Kroon (Radboud University, Netherlands). Spoznaja da biljke funkcioniraju po istom principu donosi velik broj hipoteza koje se mogu primijeniti na istraživanje biljaka. De Kroon tvrdi da prepoznavanje rođaka ne znači nužno da se radi o selekciji rođaka i obitelji. Postoji mogućnost da biljke komuniciraju, ali da im to ne donosi puno dobrobiti u praksi. Potrebno je napraviti još mnogo istraživanja da bi se točno doznalo koje su beneficije takvog ponašanja među biljkama.
Možda su biljke sposobne za puno sofisticiranije ponašanje nego što mislimo da jesu…
Pogledajte film i naučite nešto više o biljnom svijetu:
