Zona
Fotolia 82168012 xs

ŽIVOT BEZ MENTALNIH PROCESA

Ljudi imaju poprilično uvrnut "talent", a to je da sve mogu "izmentalizirati" i od svega stvoriti priču te na taj način stvoriti problem u životu.Identifikacija s mentalnim procesima je toliko jaka da vrlo često ne vidimo razliku između sebe i svojih misli.

Ljudi imaju poprilično uvrnut "talent", a to je da od svega mogu stvoriti priču, točnije, da sve mogu izmentalizirati i provući kroz svoje umne filtere i na taj način stvoriti problem u vlastitom životu. Možda će se neki dok čitaju ovaj tekst pitati: "Pa zašto bi mentaliziranje bilo problem?" Evo odgovora u obliku pitanja: "Možete li biti mirni i opušteni dok vaša glava konstantno luta po neopipljivim, nematerijalnih i nerealnim sferama stvarajući filmove, od onih bezazlenih do onih koji vas izbacuju iz stanja stabilnosti?"

Svakodnevno nam prolazi kroz svijest 80% istih misli

Svakodnevno kroz našu svijest prođe na tisuće i tisuće misli. Neka istraživanja pokazuju da na dnevnoj bazi kroz naš um prođe 80% istih misli koje smo imali jučer i koje ćemo imati sutra. Svaka od tih misli nam stvara ili ugodu ili neugodu. Drugim riječima, na riječi i rečenice koje nam prolaze kroz svijest mi respondiramo emocionalno, energetski, pa čak i s ponašanjem bez da smo toga uopće svjesni. Primjerice, pojavi nam se u svijesti neka misao koja okida određeni program gdje smo slabi (određene strahove, nesigurnosti i frustracije) i mi iz te misli počinjemo stvarati priču. To stvaranje priče se događa automatski. Jedna misao povlači drugu, druga treću, treća četvrtu, itd. Kad se ta lančana reakcija misli pokrene, ona pokreće određene emocije u našem tijelu. Pokrenuta emocija pojača mentalni proces koji imamo u svijesti, koji opet pojača emocionalnu reakciju u tijelu i tako u ciklusima pojačavaju se naši mentalni filmovi i emocije.

Često puta ljudi izmentaliziraju ono što im se događa, jer zbog filtera u percepciji i vlastite isprogramiranosti ne vide realnost, što stvara niz raznih emocija i jak osjećaj nelagode i u krajnjoj liniji utječe na akcije i ponašanje. Umjesto da se postavimo prema onome što se događa na način „to je sad tako", mi lijepimo etikete u skladu s vlastitim umnim filterima, koje nas stavljaju u stanje ljutnje, tuge, straha, frustracije, itd. U prijevodu, ne prihvaćamo realnost takvu kakva je trenutno, već ju stavljamo u vlastite okvire – okvire koji produciraju neku nepoželjnu emociju koja je povezana s nekim umnim programom. Stavljamo ono što se događa u okvir kroz koji smo naučeni percipirati život.

Jesu li emocije i mentalni procesi stvarni?

Svi ste vjerojatno čuli za izreku „ono što misliš, to postaješ". Naše misli pokazuju prirodu stanja svijesti u kojem se nalazimo. Misli, koliko god sulude bile, pokazuju u kojem smo programu i stanju svijesti. Misli su glavni pokazatelj gdje nam je zaglavljena svijest i pozornost i one su link za uvlačenje u priče uma. Jedna misao može pokrenuti lavinu koja nam može narušiti kvalitetu jednog ili više dana, dovesti nas u poziciju da donesemo krive odluke, nerealno percipiramo ono što se događa u našem životu, a prije svega narušiti će naše raspoloženje i osjećaj stabilnosti.

Misli imaju tendenciju uvlačenja u svoje polje i sukladno tome kreiraju emocije, senzacije, percepciju ljudi i situacija. Osnovno pitanje je koliko su te emocije i mentalni procesi stvarni? Jeste li se ikada zapitali to pitanje? Budući da misli odražavaju polje u kojem se nalazimo, one (kao i emocije koje produciraju) su instalirane od strane programe koji rolamo u svom umu. Postoje i izvorne misli i izvorni osjećaji, ali oni se događaju mimo programa s kojima smo isprogramirani.

Primjerice, uzmite trenutke iz svog života kad niste svoji, kad vas je nešto probilo i promatrajte koje vam se misli u tom trenutku pojavljuju. Ukoliko uzmete isti tip situacija iz svog života koje okidaju istu reakciju u vama, primijetit ćete ponavljajući obrazac misli, točnije isti mentalni proces, koji će vam ukazati na program u kojem se nalazite. Ako nastavite dalje promatrati, osvijestiti ćete puno toga o programu u kojem se nalazite – osvijestiti ćete specifičnu vibraciju tog programa, specifično emotivno stanje koje ta vibracija stvara kad ste u kontaktu s njom, kao i specifičnu strukturu misli te općenito energetsko stanje i identitet u kojem se nalazite.

Mi nismo um koji razmišlja

Naša identifikacija s mislima i mentalnim procesima je toliko jaka da vrlo često ne vidimo razliku između sebe i svojih misli. Neki će vjerojatno dok čitaju ovu rečenicu reći „što ova priča", što je jasan pokazatelj identifikacije s mentalnih procesima. Osnovni razlog zašto većina ne može živjeti bez mentalnih procesa je u tome što misle da su oni um koji razmišlja, misle da su oni misli koje im prolaze kroz svijest. Međutim, mi smo ono što postoji iza misaonog uma i iza misaonih procesa, a svjesnost toga se može postići isključivo vježbom te akceptiranjem i primjenom adekvatnog znanja. Prvi korak u osvještavanju toga da mi nismo mentalni procesi je razvijanje sposobnosti promatranja misli.

Iznimno učinkovita praksa - sjediti i ne raditi ništa

Jedan od najjednostavnijih načina odvajanja od mentalnih procesa je zen vježba pod nazivom zazen. Provođenje zazena je vrlo jednostavno. Sve što treba napraviti je zauzeti udoban položaj, zatvoriti oči i ne raditi ništa. Svrha zazena je dobiti uvid u pravu prirodu realnosti, u prazan prostor i tišinu koja leži ispod buke mentalnih procesa te senzacija i emocija koje se nalaze u našem tijelu. Jednostavno sjediti i promatrati razmišljanje i osjete u tijelu te dopustiti riječima, idejama, slikama i mislima da prolaze bez involviranja u njihovu igru te osjetima i emocijama da budu onakve kakve jesu. Prakticiranje zazena daje sasvim novu perspektivu nas samih, ali i prirode života, a to je kako živjeti bez mentalnih procesa i biti centriran u sebi. U današnje vrijeme je to vrlo bitna kvaliteta koju itekako vrijedi razviti. Davanje šanse ovoj praksi opravdava činjenicu da su najjednostavnije stvari vrlo često i najbolje te najučinkovitije.

Autorica teksta je Darija Adžaga, stručnjakinja za upravljanje ljudskim potencijalima i osobni razvoj, više o njezinom radu saznajte ovdje.

Arhiva