Zona
Zivjeti zauvijek

ŽIVJETI ZAUVIJEK

Aubrey de Grey, ugledni teoretski biogerontolog sa Sveučilišta Cambridge, zastupa mišljenje da će ljudi moći živjeti do 1000 godina života.Kad bi njegova ideja zaživjela, Grey smatra da na svijetu ne bi bilo starih ljudi.

U neolitiku prosječni životni vijek čovjeka bio je 30 godina. Danas se ta brojka popela između 70 i 80 godina života. Činjenica je da dužina ljudskog života ovisi o brojnim faktorima, kako unutarnjim tako i vanjskim. Na neke od njih može se efikasno djelovati, u smislu prevencije, dok na obustavljanje starosti malo teže. Danas se znanstvenici hvataju u koštac s vrlo ambicioznim pitanjima i istraživanjima vezanim uz fenomen starenja. Takva istraživanja nameću jedno pitanje - hoće li znanost obustaviti starenje?

Život do stote godine mnogima se čini nedostižan te mnogi iz tog razloga mistificiraju ovu brojku. Usporedivši tu brojku s brojem 1000, tada ona izgleda neusporedivo mala. Aubrey de Grey, ugledni teoretski biogerontolog sa Sveučilišta Cambridge, zastupa mišljenje da će ljudi moći živjeti upravo do te brojke, točnije do 1000 godina života. Da bi stvar bila još zanimljivija, Grey smatra da će ta godina biti možda čak i viša od one koju on predviđa. Kako je to uopće moguće? Grey smatra da je starenje kojem su ljudi izloženi u današnjem svijetu rezultat oštećenja nastalih na molekularnoj i staničnoj osnovi te da će medicinski napreci biti uskoro u mogućnosti obustaviti takva oštećenja. Ako se Greyeva predviđanja pokažu točnima, jedino od čega će čovjek moći umrijeti biti će situacije povezane uz neprirodne oblike smrti. Mnogi vodeći gerontolozi ne podržavaju Greyevu teoriju te za razliku od njega imaju puno užu percepciju u tzv. borbi protiv starosti. Njihov krajnji domet je održati stare ljude što duže u dobrom fizičkom zdravlju. Do sad je starenje najveći izazov postavljen pred mogućnosti medicine i znanosti. Možda Greyeve teorije ipak nisu toliko čudne, budući da unatoč protivljenju mnogih stručnjaka ipak ima podršku nekih vrhunskih svjetskih znanstvenika. Među njima je i znanstvenik Anthony Atala, direktor Wake Forest Instituta za regenerativnu medicinu na Sveučilištu Wake Forest. Atala je poznat po tome što su on i njegov tim 1999. godine postali prvi koji su uspješno transplantirali laboratorijski uzgojen organ, točnije uspješno su transplantirali jetru u bigla.

No, bez obzira na podvojena stajališta koja stručnjaci dijele u svezi njegove teorije, Grey ne odustaje od svoje zamisli te ima plan putem kojeg će se kretati prema ostvarenju svoje teorije. Plan se sastoji od sedam koraka kojima je cilj spriječiti starenje. Među njima je, između ostalog, rad na sprječavanju gubitka stanica, rad na sprječavanju tumora, sprječavanje štetnih mutacija mitohondrija, istrebljenju štetnih stanica i dr. Za svaki korak u svom planu Grey već ima definirano rješenje. Osim toga, Grey ima izrazito pozitivno mišljenje prema svojoj viziji te smatra da svaki korak prema naprijed u ostvarenju njegove, za sad neostvarive, teorije na dnevnoj osnovi može spasiti život tisućama ljudi koji svakodnevno umiru od starosti. Za Greya je svaki, i mali, pomak potvrda njegove zamisli koja na neki način teži tome da prevari ono neizbježno - smrt. Iako Grey ima plan, svejedno nije u potpunosti siguran kako će riješiti probleme koje taj plan sadrži. Jedino u što je trenutno siguran je činjenica da su problemi navedeni u planu odgovorni za starenje te da je te probleme moguće riješiti.

Iako Grey nije prva osoba koja, nazovimo to, promovira ideju o obustavljanju starenja, ipak on je prva osoba koja za to ima konkretne i upotrebljive dokaze. Jednostavnije rečeno, Grey zna o čemu govori i zašto to govori čemu u prilog ide i njegov plan. Budući da nije bio zadovoljan načinom na koji ljudi percipiraju starenje te kakav stav imaju prema njemu, Grey je odlučio proširiti percepciju ovog fenomena te pogledati iza paravana onoga što se danas smatra mogućim. Najzanimljivije u svemu je to što svoj poduhvat ne gleda kao priliku za dobru zaradu, već to radi s potpunom strašću i predanošću te to smatra svojim životnim pozivom.

Budući da svoju teoriju o obustavljanju starenja smatra životnim pozivom, Grey je prepun volje i želje za dijeljenjem svoje ideje s javnošću, jer je svjestan činjenice da što više ljudi bude upoznato s njegovom vizijom to će biti više mogućnosti za donacije koje bi mi poslužile za financiranje važnih istraživanja. Iako mnogi novinari idu u prilog Greyu, šireći njegovu ideju na način koji mu odgovora, mnogi u člancima ne podržavaju njegove izjave. Neki novinari čine upravo suprotno, do te mjere da u novinama navode izjave poput onih da Grey podcjenjuje ono što čovjek uistinu je. Je li takav stav iznesen u novinama čin uske percepcije, strah za ono u što bi se čovječanstvo s vremenom moglo pretvoriti ili realan stav, to je opet stvar osobnog izbora i stava. Nekoliko puta Greya su i vrijeđali u novinama, indirektno aludirajući na činjenicu da je izgubio razum. Međutim, čitatelji su podržali Grey te su napali uredništvo što njegove ideje smatra nedužnima. Da bi stvar bila još zanimljivija, članak o Greyu je bio najčitaniji članak u on line verziji istog tog časopisa.

Unatoč medijskim raspravama, u skladu s Greyevom teorijom nagađa se da će za 10 do 20 godina ljudi živjeti od 150 do 200 godina. S vremenom će se ta brojka povećati na 500 godina, itd. Grey vjeruje da postoji 50% šanse da će do 2030. godine znanstvenici znati kako obnavljati stanice organizma prije nego što se oštete. Iako bitka sa starošću neće biti kratkog vijeka, ipak bi s vremenom napredak u znanosti trebao donijeti željeni rezultat. Barem tako tvrde Grey i njegovi zagovornici. Prema njima, vječni život čovjeku kuca na vrata. Grey svoju teoriju objašnjava vrlo jasnim i jednostavnim riječima. Prema njemu, životni vijek tijela je kao životni vijek automobila. Što se duže automobil održi funkcionalnim putem uspješnih adekvatnih i opsežnih intervencija, to će duže biti u voznom stanju. Iste zakonitosti Grey primjenjuje i na tijelu. Naime, Grey smatra da kad se otkriju i usavrše specifični zahvati koje tijelo u određenim trenucima treba, kako bi se obustavilo starenje, životni vijek čovjeka može postati neograničen. Međutim, danas takvi zahvati još nisu dostupni. Iako mnogi misle da je Greyeva ideja neostvariva, ipak ga poštuju zbog činjenice što ima hrabrosti izreći svoje ideje bez obzira na mogućnost što ga drugi smatraju čudakom, luđakom i sl. Pa tako, među takvim ljudima su David Finkelstein, voditelj projekta za metaboličku regulaciju na National Institute of Aging i Gregory M. Fahy, biolog i znanstvenik u biomedicinskoj istraživačkoj kompaniji 21st Century Medicine. No, Grey ima toliko jake argumente za svoju teoriju, da niti u jednoj raspravi koju je vodio sa stručnjacima, koji su se protivili njegovoj ideji, nije izgubio. Zašto? Zato što su najčešće stručnjaci odustali od rasprave. Grey to vidi kao dobar poticaj i potvrdu svoje teorije, jer da ona nije točna, prema njegovim riječima, ne bi bilo toliko uzmicanja.

Grey budućnost vidi iznimno drugačiju od sadašnje. Kad bi njegova ideja zaživjela, Grey smatra da na svijetu ne bi bilo starih ljudi. Tome u prilog ide činjenica što ljudi više neće morati trošiti hrpe novca na uzdržavanje starih ljudi na životu. Taj novac mogao bi se iskoristiti u puno kvalitetnije svrhe, te prema Greyu dobra investicija bi bila ulaganje u znanje u sve dobne skupine ljudi. Još jedna dobra stvar koju Greyeva teorija nudi je to da će ljudi biti u mogućnosti nekoliko puta otići u mirovinu. Zašto? Jednostavan razlog-raditi će onoliko godina koliko i sad rade, te će nakon toga otići u mirovinu. Nakon određenog perioda uživanja u mirovini, s obzirom na produženi životni vijek, odlučiti će se ponovno zaposliti i krug će se opet ponoviti. Činjenica je da će ipak trebati ispuniti nekim sadržajem 1000 godina života. Kako bi život tada izgledao? Koje vrijednosti bi vladale ljudskim životom? Prvo treba pričekati i vidjeti hoće li 1000 godina uistinu postati životni vijek čovjeka u budućnosti. Do tad nema smisla niti potrebe razmišljati o ovim pitanjima. Kad dođe vrijeme, ona će se nametnuti sama po sebi. Ali jedno je sigurno - Greyeva predviđanja i ideje nikoga ne ostavljaju ravnodušnim.

Arhiva