Zona
Zasto%20volimo%20stripove

ZAŠTO VOLIMO STRIPOVE

Kada se neke stvari dogode postaju nam normalne. Koja je uloga stripa u tome?

Gotovo da nema osobe koja nije kad-tad u životu čitala stripove, bilo Mikija Mouse-a, Alana Forda, Asterixa i Obeliksa ili Felixa u dnevnim novinama. Prvi stripovi su na humorističan način prikazivali svakodnevnicu i do današnjeg su dana ostali najčešći dio dnevnih novina.

Razvoj pustolovnih stripova

No dolaskom depresije u Americi, 1920-ih i 1930-ih godina, pojavili su se pustolovni, realistično crtani stripovi znanstveno fantastične tematike, koje nam je detaljnije predstavio jedan od najpoznatijih hrvatskih autora stripova, Darko Macan:
"Ta prva dva koji su se recimo pojavili u američkim novinama 1929. godine bili su Buck Rogers u 25. stoljeću što je recimo već znanstvena fantastika sama po sebi, i Tarzan, koji je opet fantastika svoje vrste, izgubljeni gradovi, ovo-ono, u džunglama itd. Znači otkad je strip krenuo realističnim, pustolovnim smjerom, znanstvena fantastika se nalazi tu negdje. Od tih nekakvih ranih stripova recimo Flash Gordon jedan je od najistaknutijih, najbolje zapamćenih primjera."
Strip je od svojih početaka prilično dobro pratio i hodao usporedno s pisanom znanstvenom fantastikom. Strip i SF literatura braća su po tome što su krenuli istim pulp stilom, u roto magazinima u isto vrijeme. A i razvijali su se usporedno zato što je strip imao, nad filmom primjerice, tu prednost da je jeftiniji za proizvodnju, da je relativno brzo mogao odmah sve svježe ideje sažvakati i sljedeći mjesec ih izbaciti na kioscima.

Od 1930-ih do 1950-ih, ali čak i do danas, strip je tako pratio razvoj znanstvene fantastike, napominje Macan:
"Znači u 30-ima su to bile nekakve roto avanture, pustolovine i eskapizam. U 50-ima je to bilo jedno oduševljenje znanošću, putovanjem u Svemir, drugim planetama. U 70-ima, i kasnije u 80-ima, strip je krenuo u psihodeliju, u socijalne probleme i ostalo, prateći novi val znanstvene fantastike koji se događao otprilike u isto vrijeme. Oni su se gotovo nadopunjavali, da bi danas strip pratio ovu, i knjige i film i strip zapravo putuju usporedno u jednom vizualnom super spektaklu, koji je tanak na sadržaju, ali bogat na lijepim slikama."

Strip - pratitelj znanstvene fantastike

Desetak godina nakon što se počeo razvijati pustolovni strip, i pet godina nakon izlaska Flasha Gordona u stripu su se pojavili i superheroji, između kojih je najpoznatiji bio Superman. No svi su superheroji nastajali od znanstvenofantastičnih premisa. Od izvanzemaljaca koji dolaze na Zemlju, do ljudi koji dobiju čudne moći nuklearnom radijacijom, autori stripova koristili su različite znanstvenofantastične motive kako bi na njima utemeljili priče o sukobu dobra i zla.

Strip se od svojih početaka razvijao usporedno s pisanom znanstvenom fantastikom. Blizu se smjestio i film, čiji je glavni nedostatak uvijek bila njegova skupa proizvodnja. A koje su teme svi obrađivali tijekom pojedinih razdoblja, nabraja Macan:
"Znači u 30-im godinama to su bila ono što se zovu fantastična putovanja; na pragu znači J. Vernea i Wellesa, to su bila putovanja na druge planete u unutrašnjost Zemlje, u čudne civilizacije itd., u principu pustolovine. Put koji ide, susreću se čudne rase, neprijatelji itd. U 50-ima to postaju već malo mračnije priče kao slijedile su prozu, i sa tehničkim problemima, znači tehnički problemi leta u svemir, pa onda recimo problemi rasizma u Svemiru, gdje se dođe na vanjsku planetu gdje recimo plavi roboti tlače narančaste pa se pomoću toga govori o tim usporedbama. U 70-ima i 80-ima već je znači to krenulo na cijelu onu revoluciju ''68 i ostalima, do psihodelije na drogama i ostaloga i stripovi su krenuli u istraživanje i psihe i alternativnih svjetova i jednostavno koncepata koji veličanstveno izgledaju nacrtani. I da bismo se danas vratili na jednu bazičnu pustolovinu, znači opet putovanje gdje dominiraju slike nad tekstom, a generalno ako gledamo teme, u znanstvenofantastičnom stripu su uvijek dominirale teme koje su vesele za crtanje. Znači čudesni svjetovi, divovski roboti, čudna bića, putovanja kroz vrijeme, sve ono da crtač ne bi recimo crtao ljude koji raspravljaju u istoj sobi, znači sve ono što je veselo za nacrtat."

A znanstvenofantastične teme se nađu na repertoaru gotovo svih crtača stripova - kad tad, napominje Macan.
"Zato što čak i stripovi koji nisu znanstvenofantastični sami po sebi već su pustolovni vrlo brzo potroše nekakve ovozemaljske teme i momente tako da bilo koje klasične serije, poput recimo Tin Tina ili Spirua ili Zekana unutar jednog okvira pustolovine zaplet im daju znanstvenofantastični motivi. Ovdje nekakav znanstveni ubrzivač, ovdje nekakve gljive od kojih ljudi svijetle i dobivaju pjege itd. Znači fantastika je duboko prisutna u gotovo svakom klasičnom dugovječnom stripu onako kad svaki strip koji dugo ide, prije ili kasnije se dotakne. Superheroji su tipični za američku publiku, onda recimo imamo jako struju znanstvenofantastičnih stripova i u Japanu, a isto tako, ono što ne smijemo zaboravit, postoje brojni domaći kvalitetni autori znanstvene fantastike."

Sa znanstvenom fantastikom uvijek postoji podjela ljudi u smislu da tko je voli voli, a tko je ne voli neće je nikad ni zavoljeti, zato što znanstvena fantastika voli odmak i voli postavljati pitanja prerušena u nešto drugo.
Iako znanstvena fantastika ne prati nužno zbivanja i najnovija otkrića iz svijeta znanosti, često su upravo zamisli iz znanstvenofantastične literature, koje su popratile ilustracije u stripovima, poslužile kao vodič prema nekim budućim izumima, ističe Macan.
"S obzirom kako su se sve stvari u pisanoj znanstvenoj fantastici pojavljivale 10-20 godina prije, ili u filmskoj industriji, znači pomična vrata, ova na foto ćelije, mobiteli, bilo šta, te sve iste stvari su automatski prelazile u stripove u istom času. Znači, sve smo to viđali, ja sam jedanput rekao da je znanstvena fantastika cjepivo protiv budućnosti - da nas ne iznenadi, da nas ubrizga unaprijed, tako da onda kad se stvari zaista dogode onda nam se čine normalnima. Tako da je i strip tu odradio svoju ulogu."

Arhiva