Zona
2848057 m%20%281%29

UTJECAJ KOGNITIVNE DISTORZIJE NA ŽIVOT

Kada vam se dogodi određena situacija vaš um će posegnuti  za objašnjenjem koje će biti naučeni automatizam baziran na prošlim iskustvima. Saznajte više.

Većinu neugodnih emocionalnih stanja uzrokuju automatske misli i vjerovanja koja ste stekli kroz život. To je osnovna pretpostavka kognitivno bihevioralne psihologije, a te automatske misli nazivaju se kognitivne distorzije ili jednostavnije rečeno greške u razmišljanju. Kada vam se dogodi određena situacija vaš um koji je iznimno brz posegnuti će za objašnjenjem koje će najčešće biti automatsko i naučeno.

Vjerojatno ste imali iskustvo kada ste susreli čovjeka kojeg nikada u životu prije niste vidjeli, no odmah je u vašem umu iskočila priča o njemu. Možda vam se, u toj priči, taj čovjek sviđao, bio sebičan ili nešto drugo. Također, vjerojatno ste imali iskustvo kada ste vidjeli neku hranu, stvar ili situaciju gdje vam je vaš unutarnji glas pričao priču o tome željeli vi li to ili ne.

Taj unutarnji glas koji je iskočio komentirao je, kritizirao ili uspoređivao također govori i vama o tome kakvi ste. On komentira gotovo sve a neke od strategija koje koristi su i sljedeće kognitivne distorzije:

  1. Sve ili ništa razmišljanje - ovo je kognitivni proces kada osoba razmišlja ekstremno, na crno – bijeli način i na takav način evaluira i sebe i svoje osobne kvalitete. Nešto je ili dobro ili loše, ispravno ili krivo, sve ili ništa. U ovom modelu distorzije može se stvoriti perfekcionizam što uzrokuje strah od bilo kakve greške ili nesavršenosti jer se osoba ako i napravi grešku osjeća neadekvatno i bezvrijedno. Stavljati sebe u bilo kakvu apsolutnu kategoriju uvijek stvara nezadovoljstvo jer se nikada ne možete uklopiti u očekivanja koja si postavite. Ovakav način sagledavanje sebe nerealan je zato što život i sve u njemu nikada nije u potpunosti savršeno ili u potpunosti bezvrijedno. Puno je nijansi između i u njima su bezbrojna rješenja.
  2. Prekomjerna generalizacija- u ovom načinu razmišljanja događa se zaključivanje kako će se ono što se dogodilo jednom, događati konstantno. S obzirom da se radi o neugodnom događaju počinje se javljati osjećaj uznemirenosti i stresa. To je greška u procesu razmišljanja koja uključuje zaključivanje koje se temelji na informacijama koje su preopćenite i nedovoljne. Na ovakav način osoba ne uzima u obzir sve činjenice. Ako se prijatelj ne dođe na dogovorenu kavu, to ne znači da svaki sljedeći put neće doći. Izjave koje sadrže prekomjerne generalizacije često sadrže riječi poput uvijek, nikad, svaki, ili svi. Neki od primjera su: -To mi je sudbina, nikada ne mogu uspjeti. i -Opet me je odbila, više nikada neću imati djevojku.
  3. Mentalni filteri negativnosti - pozornost je mentalno usmjerena isključivo na loše stvari. U takvom stanju čovjek ne može vidjeti ono što je dobro (rješenje, izlaz), uvijek vidi negativne detalje u svakoj situaciji. Negira se sve što je konstruktivno i dobro i zaključuju kako je sve negativno. Ovakav pogled na svijet naziva se još i selektivnom apstrakcijom. Takav obrazac razmišljanja uzrokuje jako puno nepotrebnog nezadovoljstva. Izjave poput - Večera je bila dobra, no ambijent u restoranu je premračan. ili U današnje vrijeme ljudi su bez osjećaja i mogu te povrijediti. – samo su neki su od primjera mentalnih filtera negativnosti.
  4. Diskreditacija konstruktivnog - u ovoj vrsti kognitivnog procesa, osoba diskreditira sve ono što je pozitivno i konstruktivno, te sve preokreće u problem i negativnost no ono što na takav način poručuje je: nisam dovoljno dobar. Diskreditacijom onoga što je dobro i zdravo onemogućuje se iskusiti bogatstvo života. Tipičan primjer je kako neki ljudi reagiraju na komplimente. Još neki od primjera su: -Rekli su mi da im je bilo zanimljivo, no mišljenja sam da nisu iskreni u potpunosti. ili -Uspio sam riješiti to, no to je samo po sebi prelagano za napraviti.
  5. Ishitreno zaključivanje - stvaranje zaključaka temeljem nagađanja koje se bazira na negativnostima prema budućnosti, ljudima ili sebi iako oni nisu potvrđeni činjenicama koje su prisutne u situaciji. Razlikuju se dvije vrste nagađanja:- čitanje misli i - gatanje. Kod čitanja misli stvara se pretpostavka da vas drugi ljudi ne vole te je osoba uvjerena u to iako ne namjerava tu pretpostavku i provjeriti. Sve to ima potencijal stvaranja problematičnih interakcija s drugim osobama ili iskustvima. Izjave poput -Znam ja što si ti mislio reći.- ili -Sve je meni odavno jasno.- dobar su primjer. U slučaju gatanja čini se kako osoba ima kristalnu kuglu u kojoj može vidjeti samo probleme u budućnosti. Ona zamisli da će se nešto loše dogoditi te to uzima kao činjenicu iako je ta misao najčešće netočna. Misli poput: -Sigurno joj se ne sviđam jer mi ne odgovara odmah na moje poruke. ili -Već sada znam da od našeg sastanka neće biti ništa. - govore o gatanju. Iako postoji puno mogućih objašnjenja sve što se takvim načinom razmišljanja dobiva je produbljivanje neugodnih emotivnih stanja.

Gore navedene su neke od učestalijih kognitivnih distorzija. Jako je važno prepoznavati ih i naučiti modificirati greške u vlastitom mentalnom procesu. Vaš um ima specifičan način reagiranja na situacije koji je usklađen s vašom osobnosti. Svaki čovjek može biti svjestan svoje karakteristične reakcije kada dođe u točku koja uzrokuje aktivaciju unutarnjeg glasa koji stvara neugodna emocionalna stanja.

Modifikacija automatskog procesa razmišljanja ima veliki učinak na ono što osjećate i uvećava kapacitet za kvalitetan život. 

Autorica teksta je Ivana Song, stručnjakinja za razvoj osobnih i sistemskih potencijala, više o njezinom radu saznajte ovdje

Arhiva