Zona
Fotolia 90028865 xs

UMJETNOST KAO POMOĆ U ISCJELJIVANJU

Umjetnost i liječenje međusobno se isprepliću od pamtivijeka, međutim, art terapija kao način iscjeljivanja još uvijek istražena u potpunosti, no ima ogroman potencijal.

Umjetnost i liječenje međusobno se isprepliću od pamtivijeka, međutim, art terapija kao način iscjeljivanja putem kreativnog čina kao umjetničkog procesa kojim se postiže promjena još uvijek nije sasvim istražena i proširena kao terapijski pristup. U nedostatku literature o art terapiji na hrvatskom jeziku, autorica D. Škrbina 2013. objavljuje knjigu „Art terapija i kreativnost“ u kojoj donosi pregled dotadašnje literature o art terapiji i progovara o tome na koji se način art terapija može koristiti u odgoju, obrazovanju, dijagnostici i terapiji.

O kreativnosti

Kreativnost je vrlo širok pojam i nije ga lako jednoznačno definirati, no ako bi takva definicija ikad i bila izmišljena, ona ne bi bila u skladu s onim što definira. Kreativnost se može ostvariti u jednom, točno određenom području, ali i u više njih. Iako postoji mnogo pokušaja određivanja tog pojma, većina se autora slaže s tim da je kreativnost sposobnost stvaranja nečega novog. D. Škrbina u svojoj knjizi donosi i Nietzscheov stav: „Kreativnost nije privilegij pojedinca, već osobina svakog čovjeka koja – kao i svaka ljudska mogućnost – može biti uništena.“ Iz navedenog je načina razmišljanja jasno da je svatko u većoj ili manjoj mjeri kreativan, a kreativnost, koja se u ovom slučaju javlja kao osobina, a ne kao produkt, moguće je na razne načine razvijati i zato nitko ne bi trebao za sebe reći da nije kreativan jer sigurno jest, samo što to još nije osvijestio. Osim toga, postoji više vrsta kreativnosti.

Nazivi i korijeni art terapije

U literaturi se art terapija naziva raznovrsnim imenima kao što su terapija igrom, ekspresivna terapija ili tehnika, kreativni susret, kreativna terapija, kreativni trening, terapija glazbom, terapija crtežom, komplementarna terapija, suportivna terapija i dr. Prema autorici „svaka je art terapija ekspresivna jer se tijekom sudjelovanja u takvim aktivnostima pojedinac na sebi svojstven način izražava različitim medijima.“ Svojom ekspresivnošću, art terapija pruža drugačiji pogled na umjetnost koja na ovaj način postaje dostupna svakom pojedincu, a ne samo probitačnim talentima.

Zanimljivo je da art terapija ima korijene u šamanizmu. Šamani vjeruju da je umjetnost usko povezana sa zdravljem, spiritualnošću i mogućnošću promjene. U svojim ceremonijama šamani pjevaju, plešu, izrađuju razne slike i predmete, a sve te komponente imaju psihoterapeutski utjecaj na čovjeka. Iako je umjetnost od davnina povezana s liječenjem, povezanost tih dviju sastavnica dugo je bila zanemarena, sve do 19. i 20. stoljeća kad su se psihijatri počeli zanimati za način na koji su slike povezane s emocijama i bolestima.

Art terapija i podsvijest

Švicarski psiholog i psihijatar, C. G. Jung „veliku je pozornost pridavao umjetničkim radovima pacijenata. On je na umjetnički predmet gledao kao na sastavni potencijal, a ne kao na sublimat ili raslojavanje te je vjerovao da je kreativnost osnovni poriv, a oslobađanje kreativnosti i kreativne energije osnova za mentalno zdravlje.“ Poput Junga, i austrijski utemeljitelj psihoanalize, S. Freud, obraćao je pažnju na slike koje se javljaju u snovima njegovih pacijenata, a promatranje tih slika omogućavalo mu je dublji uvid u psihičko stanje pacijenata.

Prema D. Škrbini, američka psihologinja i umjetnica Margaret Naumburg „smatrala je da se proces art terapije temelji na priznavanju najosnovnijih čovjekovih misli i osjećaja koji proizlaze iz nesvjesnog, a odražavaju se prije u slici nego u riječi. Tehnike art terapije temelje se na činjenici da svaki pojedinac, bio on umjetnički obrazovan ili ne, posjeduje latentnu sposobnost da vizualizira svoje unutarnje sukobe.“ Simboli i boje koje se koriste u slici, pokreti u plesu, intonacija i odabir melodije u pjesmi i sl. upućuju na duševno stanje osobe.

Vrste art terapije

Postoji mnogo vrsta art terapije, ali ono što je zajedničko svima njima jest pristup kojim se potiče pojedinca da stvori vlastito umjetničko djelo kako bi izrazio svoje emocije, misli, stanja i sl. Važno je ponoviti da osoba ne treba biti talentirana kako bi se odlučila izraziti kroz bilo koju vrstu umjetnosti. Kreativna se terapija, dakle, sastoji od više komponenata.

  • Tehnike vođenja dnevnika pomažu u relaksaciji bilježenjem bilo čega što se pojavi u umu, no dnevnik se može voditi s nekim određenim ciljem kao što je rad na destruktivnim stanjima.
  • Vizualni dio kreativne terapije obuhvaća crtanje, slikanje i oblikovanje gline. Vizualna sastavnica ima ulogu pomoći osobi u verbalizaciji emocija i prošlih iskustava.
  • Pokret i glazbena terapija pomažu pri opuštanju. Osoba može naučiti izraziti svoje misli i emocije kroz pokret koji je često povezan s glazbom.

Navedeni pristupi mogu se ispreplitati, pogotovo u vizualnom aspektu kreativne terapije, crtajući ili oblikujući određenu skladbu, a moguće je voditi i slikovni dnevnik.

Fraktalna terapija

Fraktalna terapija vrsta je vizualne art terapije. Crtaju se tzv. fraktali, tj. linije s mnogo presijecanja iz kojih na kraju crtanja nastanu zanimljivi oblici. Pomoću fraktala moguće je raditi na podsvijesti, no, najprije je potrebno napraviti testni crtež iz kojega se može iščitati trenutno psihičko stanje. Crta se zatvorenih očiju, a polja koja nastaju presijecanjem linija trebaju se naposljetku pobojati pri čemu se bojice također biraju zatvorenih očiju. Postoji niz pravila za cijeli taj postupak, no ono što je važno je da se iz veličine i oblika polja te načina bojanja i korištenja određenih boja i njihovih nijansi može iščitati stanje autora crteža, mogu se detektirati vrijednosti, stavovi, odnos prema životu i dr. Testni fraktalni crtež može biti dobar početak za nastavak bilo kakvog rada na sebi zato što mu je namjena pokazati trenutno stanje stvari. Za razliku od testnog crteža postoje i korekcijski crteži kojima se u autorovoj svijesti korigiraju nepoželjne sastavnice, a potrebno ih je nacrtati dvadesetak kako bi se napravio pomak. Takva terapija djeluje na način da se korekcije rade povlačenjem linija i bojanjem novonastalih polja, a samim time, korekcije na crtežima reflektiraju se i u autorovu svijest.

Ritam u art terapiji

Dokazano je da glazba potiče mozak na obnavljanje, što je moguće zbog njegove neuroplastičnosti - sposobnosti mozga da zdrave stanice preuzmu funkciju oštećenih. Učenje glazbe, sviranje i pjevanje povećavaju učinkovitost rada mozga, no glazba se koristi i u liječenju ozbiljnih bolesti kao što je npr. multipla skleroza na način da se pomaže ljudima u poteškoćama s hodanjem. Takva pomoć koja se pruža pacijentima vrlo je jednostavna, no upravo je njena jednostavnost čini zanimljivom: Stručnjaci snime zvuk hoda pacijenta i puštaju im ga kako bi pacijenti hodali po tom ritmu, a s vremenom povećavaju tempo za 5 do 10% sve dok se ne postigne optimalan ritam hoda. Dakle, kad pacijenti hodaju po nekom ritmu, njihovo se koračanje poboljšava.

Svatko se može koristiti art terapijom, ona ima jako puno aspekata i u skladu s tim, može pomoći u širokom spektru poteškoća, od manjih do većih. Art terapija razlikuje se od drugih terapijâ po tome što ne zahtijeva verbalnu komunikaciju, a to je čini sveobuhvatnom, uzevši u obzir činjenicu da je fond riječi, bez obzira na njegov opseg u bilo kojem jeziku, vrlo ograničen, a samim time i ograničavajuć.

Autorica: Nika Hrvatić

Arhiva