Zona
Internet

PRAĆENI STE...BAREM NA INTERNETU

Mislite li da ste anonimac na Internetu i da nitko ne zna što radite dok ste on-line, grdno se varate.

Internet je kao sredstvo informiranja i komuniciranja u suvremenom svijetu objeručke prihvaćen jednim dijelom i zbog stupnja anonimnosti koji ostavlja. Na Internetu nitko ne zna tko smo... No je li to uistinu tako?! Prema istraživanju koje je za The New York Times, napravila kompanija ComScore, naše aktivnosti na Internetu praćene su više nego što smo svjesni.

"Naše aktivnosti na Internetu su praćene onoliko koliko su zanimljive nekome. Znači ono što je najzanimljivije je ono što je komercijalno iskoristivo, ili ako ste vlast onda je najzanimljivije ono što bi moglo biti povezano s nekakvim događajem, koji želite razjasniti. Ono što je interesantno s komercijalnog stanovišta su recimo podaci o navikama potrošaća, koji se dosta često prikupljaju, i sad imate jednu malu sferu u kojoj se prikupljaju legalno i jednu ogromnu sferu koja prelazi 90% gdje se prikupljaju ilegalno", kaže Mladen Štifić, sistem administrator na Zagrebačkoj burzi.

 

Mladen Štifić 

Velike kompanije i Internet praćenje

Velike internetske tvrtke poput Microsofta, Google-a, Yahoo-a i AOL-a, prema ComScore-ovom istraživanju, skupljaju podatke o korisnicima njihovih stranica s namjerom otkrivanja njihovih preferencija, da bi im plasirali oglase za proizvode koji bi ih eventualno mogli zanimati. Velike televizijske mreže, časopisi i novine, koje također prate korisnike na svojim stranicama, nisu u istoj ligi s njima, te su, po tom pitanju, u laganom zaostatku.

"Na neki način, tehnološki vi ostavljate puno tragova iza sebe dok ste na Internetu. Ti tragovi nisu nešto što postoji, zato da bi se pratilo, znači vaš browser nije zamišljen na način da bi on svima oko sebe otkrivao što vi radite, ali njegova tehnologija je takva, da je nuspojava da se tragovi vaše aktivnosti mogu izvući. Primjera radi, kada klikate po nekim linkovima, onda stranica s koje ste prešli na neku drugu stranicu jest informacija koja se na tu drugu stranicu prenese. Na taj način stranice koje imaju veliku posjećenost rade profil odakle im ljudi dolaze, imaju čak vlastitu statistiku, znači svoju nekakvu supkulturu korisnika mogu opisati na način da oni vole takvu vrstu muzike, vole takvu vrstu sadržaja, a sve to iz podataka o tome odakle oni dolaze", kaže Štifić.

No internetske tvrtke prate i "mrvice" koje korisnici usluga ostavljaju krečući se po Internetu, pa na temelju prikupljenih podataka analiziraju ponašanje korisnika i pokušavaju predvidjeti njihov sljedeći korak. U Miscrosoftu kažu da ne smatraju da zadiru u privatnost korisnika budući da korisničko ponašanje nije povezano s korisnikovim imenom čak ni kada je korisnik registriran.
 
Internetska mafija

"I virusi i crvi su se nekad pisali iz huliganskih razloga. Znači čisto da se netko dokaže da može napravit nekakvu štetu. Danas je to skoro potpuno nestalo i sada se virusi i crvi pišu isključivo iz komercijalnih razloga. Znači vama se nešto ugnijezdi na kompjuteru i to će se truditi da vi to ne primijetite i ono će skupljati podatke o tome gdje vi idete u bezazlenom slučaju. U malo gorem slučaju će skupljati vaš broj kreditne kartice, pristupne šifre svemu i koristiti to na razne načine", kaže Štifić.

Pogrešno je mišljenje da će lopov koji preko Interneta ukrade broj kartice, odmah i krenuti potrošiti te novce, budući da bi takve krađe policiji bilo jednostavno za otkriti.
"Oni koji kradu kartice kradu ih stotine odjednom i onda ih objave na crnoj listi na način da ih zaštite nekakvom lozinkom i tu lozinku za pristup svim tim lozinkama prodaju na crnom tržištu. To se nekada prodavalo za veliku lovu, a sad tih brojeva ima toliko da se prodaju u bagatelu. Ono što vas štiti od toga da upravo vašu karticu netko "spegla" jest to što ih ima toliko da je mala vjerojatnost da će baš vašu uzeti", dodaje Štifić.

"Drugi problem je ako vam npr. dođe mailom nekakva poruka tipa, radimo sigurnosnu provjeru vaših podataka, upišite šifru, to je najčešće oblik prevare. Znači, ovdje se ne radi o nikakvim tehnološkim propustima ovdje netko vama pošalje poruku: ÂŤE znate mi smo vaša banka, molimo pošaljite nam vaše podatke za pristup vašem računuÂť, recimo koje smo mi izgubili ili takva neka slična laž. I sad ljudi koji nisu upučeni će najčešće misliti ok, to mi je pet minuta posla, pogotovo što na dnu takvog maila obično piše neka prijetnja tipa ako to ne napravite za tjedan dana pobrisat ćemo vam sve podatke ili nešto tako. Onda ljudi odu, upišu svoje podatke i daju ih na raspolaganje trećoj strani", dodaje Štifić.
 
I vlasti nas nadgledaju

Koliko vlast nadzire aktivnosti na Internetu zavisi od države do države. U Hrvatskoj vlasti primjerice ne prate aktivno korisničke aktivnosti, dok je SAD jedna od zemalja u kojima se Internet nadzire u ogromnim razmjerima, pogotovo nakon događaja 11. rujna 2001. godine. No zemlja koja premašuje SAD u praćenju internetskih aktivnosti jest Kina. Naime u Kini je razvijena mašinerija koja obuhvaća desetak tisuća zaposlenih ljudi, koji nadziru apsolutno sve aktivnosti na razini države. Štoviše Internet se u Kini i cenzurira, što uvelike ograničava slobodu Kineza, pa se tako u svijetu razvijaju softveri namijenjeni prvenstveno za Kineze, da bi mogli slobodno pristupati Internetu.

"Postoje rješenja koja omogućavaju da vi uz pomoć nekog neidentificiranog izvora u slobodnom svijetu kontaktirate neki izvor koji je na piku kineskoj vlasti. Primjer je wikipedia koja je slobodna enciklopedija, koja im uglavnom nije interesantna, ali postoje brojni članci sa sadržajem s kojim se oni ne slažu. I sad oni recimo blokiraju čitavu wikipediju. E sad, kako vi kao Kinez možete pristupiti wikipediji?! Postoji software koji vam omogućava da se vi spojite na svog prijatelja u Americi koji osobno nije poznat kineskoj vlasti kao netko tko je problematičan i da on za vas uputi upit prema wikipediji, i vrati vam natrag rezultate. Znači postoji softver koji vam to omogućava i sve je u redu dok  se ne otkrije ta konkretna adresa od tog konkretnog Amerikanca ili dok netko vas konkretno ne uzme na pik i krene pratiti što vi radite", kaže Šiftić. 

  Pozitivne strane praćenja na Internetu

Najbolji primjer da praćenje na Internetu može biti i pozitivno, jest praćenje odnosno otkrivanje velikih grupa pedofila.
"Radi se o tome da pedofili i drugi koji koriste Internet kao sredstvo za nalaženje svojih žrtava imaju tu jednu mogućnost, koju na svu sreću dobar dio njih ne zna ispravno koristiti; znači Internet vam omogućava da postignete puno veći stupanj anonimnosti nego što večina tih ljudi koje na kraju uhvate zna. Oni koji su dovoljno tehnološki osviješteni da znaju sakriti svoj identitet, njih se može naći jedino tako da im se postavi zamka, i ni na koji drugi način", ističe Štifić.

Pedofili koji se i uspijevaju sakriti na Internetu u komunikaciji sa svojim žrtvama odaju određeni obrazac ponašanja, po kojem se praćenjem mogu i otkriti. Sad se radi i na tome da se u tu svrhu razvijaju roboti koji bi proučavali pedofile i na taj način ih identificirali i kad promjene mjesto na Internetu na kojem vrebaju žrtve. "S te strane, praćenje je naravno dobro, i dok god postoji mogućnost da ljudi uz pomoć znanja osiguraju svoju privatnost, tamo gdje se stvarno radi o privatnosti, a ne zloupotrebi, praćenje nikad nije loše", dodaje Štifić.
 
Kako se zaštititi?

"Najviše što se čovjek može zaštititi, bilo kad hodate po cesti, bilo kad surfate Internetom, je da budete educirani o tome gdje ste. Znači ako se krećete po gradu, znate da u 2 ujutro nije pametno ući u nekakvu mračnu ulicu, isto tako ako surfate Internetom morate poznavati i mjesto gdje se nalazite kao i tehnologiju koju koristite. Ne morate biti stručnjak u tome, ali morate imati nekakav minimum razumijevanja", smatra Štifić. Paralelno s razvijanjem internetskih tehnologija razvijaju se i nove metode zaštite na Internetu. Nove verzije preglednika koje se pojavljuju su potpunije, a greške koje su sadržavale prethodne verzije sad su ispravljene. No ljudi koji ne mijenjaju originalnu verziju preglednika, kojeg su prvotno skinuli, ne mogu ukloniti ni propuste koje on sadrži. Zbog tog noviji browseri, antivirusni i Microsoftovi programi sadrže mehanizme koji sami "krpaju" eventualne greške. 

"Ono što je izrazito važno je da sav vaš softver koji ima ikakve veze s internetom mora biti redovito održavan, znači da windows update mora biti uključen, vaš antivirus mora imati najsvježije definicije. Morate imati barem neki oblik zaštite od spyware-a i addware-a ", preporuča Štifić.

Kalifornijsko istraživanje pokazuje da 85% odraslih korisnika Interneta smatra da  se njihovo ponašanje na Internetu ne bi smjelo pratiti, niti da bi im se smjeli plasirati oglasi.  No stručnjaci kažu da zadiranje u privatnost koririsnika na taj način može dovesti do tog da će se oni početi osjećati neugodno. Unatoč tome, iako je opće poznato da je Internet praćen, nitko se od korisnika zasad ne buni, možda i zato jer mjera u kojoj su praćeni nije u potpunosti poznata.

Arhiva