Zona
Fotolia 60294747 xs

OTROV U PASTI

Fluor se od početka 20. stoljeća povezuje s pojavom raznih bolesti. Američki Nacionalni institut za sigurnost i zdravlje radnika 70-ih godina prošlog stoljeća izjavio je da fluor iritira kožu, oči, sluzokožu i pluća.

Od 1940. godine fluor se koristi u zubnim pastama i dodaje se u vodu za piće u mnogim zemljama diljem svijeta (SAD, Kanada, Australija, Novi Zeland, Velika Britanija, Irska, Španjolska, Hong Kong, Singapur i Čile). Flour se koristi i kao otrov za štakore, za proizvodnju visokooktanskog benzina, topljenje metala poput aluminija, čelika i berilija, za izradu atomske bombe, kompjutorske spojeve i matične ploče, pesticide, teflonsku plastiku, tepihe, vodootpornu odjeću, gravirano staklo, cigle, keramiku i brojne lijekove, poput Prozaca i Ciproa. Iako je rasprava o fluoru vrlo stara, ipak milijuni ljudi ne znaju ništa o tome. Stomatolozi tvrde da je fluor siguran i neophodan za dobro dentalno zdravlje. Međutim, neki drugi izvori tvrde da je priroda samog fluora na karijes jednaka djelovanju kemoterapije na stanice raka (zanimljivo je da se fluor i koristi u liječenju raka!). Fluor se od početka 20. stoljeća povezuje s pojavom raznih bolesti. Američki Nacionalni institut za sigurnost i zdravlje radnika 70-ih godina prošlog stoljeća izjavio je da fluor iritira kožu, oči, sluzokožu i pluća.

Kratkotrajno izlaganje fluoru putem udisanja uzrokuje bolno grlo i bol u grudima, nepovratnu štetu na plućima, pa čak i smrt. Ispijanje fluoridirane vode i konzumiranje proizvoda koji sadrže fluor  dopušta tom sastojku ulazak u krv i kosti gdje se taloži i šteti cijelom organizmu. Navodno, najnovija istraživanja potvrđuju da fluor nema nikakav utjecaj na prevenciju karijesa. Podaci pokazuju da fluor najviše šteti upravo zubima i kostima u kojima se konstantno taloži, jer polovica njegovog dnevnog unosa ostaje u organizmu. Na zubima djece i odraslih izloženih jačem utjecaju fluora javlja se propadanje cakline. To se manifestira kao vidljive pjegaste naslage na zubima. Godine 1990. dr. John Colquhoun s Novog Zelanda potjeran je u ranu mirovinu nakon što je objavio rezultate istraživanja provedenog na čak 60 000 školske djece. Naime, Colquhoun je pronašao kako nema razlike u propadanju zubi između fluoridiziranih i nefluoridiziranih područja, a naknadno je otkrio kako znatan broj djece u fluoridiziranim područjima pati od ''zubnog fluorosisa''. No, činjenica je da većina brandova zubnih pasta sadrži fluor. Godine 1984. Procter and Gamble (proizvođač Colgate paste za zube) priznao je da jedna tuba zubne paste sadrži dovoljno fluora da usmrti dijete. Paste za zube u Americi se danas prodaju s naljepnicom na kojoj piše da ako netko proguta količinu paste za zube veću od zrna graška da se odmah javi liječniku.

Pogledajte video i saznajte više:

Arhiva