Zona
Fotolia 83644946 xs

NARCISOIDNOST I DRUŠTVENE MREŽE

Društvene mreže narcisima omogućuju da kreiraju kontrolirani imidž, da stvore zavidnu sliku o sebi, kako bi postigli da osobe koje ih prate požele biti poput njih. Naučite više. 

Prema natuknici iz enciklopedije, narcisoidnost je „samoljublje, pretjerano pridavanje važnosti samomu sebi; precjenjivanje vlastite vrijednosti; intenzivna potreba za pozornošću i obožavanjem; povećana osjetljivost na svaku kritiku.“ Pojam potječe iz grčkog mita o Narcisu. Ljudski je biti pomalo narcisoidan, no ako to preraste u poremećaj, on samog narcisa i njegove bližnje može odvesti u opasne i destruktivne situacije. Narcisoidni poremećaj osobnosti (NPD) često je neshvaćen i u ljudi koji ga imaju rijetko je dijagnosticiran. Postoji i podjela na zdravu i patološku narcisoidnost. „Zdravi narcizam uključuje samopouzdanje, samoodržanje i asertivnost - takve osobe aktivno se zauzimaju za svoja prava i odlučno postižu ciljeve (…), a patološki narcizam uključuje oslabljeno, disfunkcionalno i nezrelo poimanje samoga sebe. Prisutni su problemi u održavanju normalnih i zdravih međuljudskih odnosa zbog manjka empatije.“

Društvene mreže – oruđe narcisa

Društvene mreže narcisima omogućuju da kreiraju kontrolirani imidž, da stvore zavidnu sliku o sebi, kako bi postigli da osobe koje ih prate požele biti poput njih. Takva slika koju stvaraju o sebi najčešće je lažna, iskrivljena i ne pokazuje ono što se nalazi ispod površine. Naime, narcisi su vrlo bojažljivi i zbog toga razvijaju raznovrsne mehanizme pomoću kojih kompenziraju svoju krhkost. Porast narcisoidnih osobina i korištenja društvenih mreža odvijao se u slično vrijeme, stoga su ih znanstvenici pokušali dovesti u vezu, to je bio poticaj za mnoga istraživanja pa tako psihologinja A. Markolini u svom radu „Narcizam i korištenje društvenih mreža“ donosi rezultate suvremenih studija. Milenijska generacija tj. generacija Y učestalo koristi društvene mreže, a ujedno je i narcisoidnija od ostalih generacija, a „još je više uznemirujući nalaz da Milenijska generacija, u usporedbi s prethodnim generacijama više vrednuje novac, imidž i slavu nego osjećaj zajedništva, pripadnosti i skromnost.“ I. Butigan u svojem radu „Narcizam i Facebook: Projekcija idealnog sebstva i konstrukcija virtualnih identiteta na društvenim mrežama“ piše sljedeće: „Društvene su se mreže pokazale kao posebno plodno tlo za samoregulaciju narcisa jer nude pristup stotinama površnih i emocionalno hladnih odnosa.“

Fotografije kao medij narcisoidnog izražavanja

Ako se radi o društvenoj mreži na kojoj je dominantan element objavljivanja fotografija, kao što je npr. Instagram, nije komplicirano prepoznati narcisa. Kada promatramo nečiji profil na toj društvenoj mreži, nije se loše sjetiti kako „slika govori više od tisuću riječi“. Skloni smo primanju informacija bez promišljanja o njima zato što smo im svakodnevno izloženi putem raznih medija, pogotovo internetskim izvorima, baš zato što su toliko dostupni. Prema tome, bilo čiju objavu ne treba shvatiti kao istinu, već kao način na koji osoba shvaća samu sebe, što misli o sebi i na koji način želi da je drugi ljudi percipiraju.

Prosječan se čovjek razočara u svoj život gledajući fotografije atraktivnih mjesta koja posjećuju poznati ljudi, međutim, većina ljudi koja objavljuje takve fotografije, osim drugih stvari, opterećena je time kako će ispasti fotografija i hoće li se ona savršeno uklopiti u njihov imidž.

Kako prepoznati narcisa?

Narcisi su prepoznatljivi po tome što se iz njihovih objava može iščitati žudnja za tuđom pozornošću. Te objave često dolaze u obliku slika njih samih. Njihova se tijela ni ne trebaju nužno uklapati u aktualne standarde ljepote. Ako se ne uklapaju, to je dodatni razlog i poticaj narcisima da potraže tuđu pažnju, a ako se uklapaju i pokazuju tijelo, imaju kompleks manje vrijednosti čiji razlozi variraju od osobe do osobe. Važno je napomenuti da su kompleks manje vrijednosti i kompleks više vrijednosti dvije krajnosti istog kompleksa, a narcisoidnost je poremećaj u kojemu se oba kompleksa stapaju. Narcisoidnost bi se mogla shvatiti i kao nadomještanje osjećaja manje vrijednosti osjećajem više vrijednosti. Te dvije krajnosti koje se međusobno isprepliću dovode do unutarnjih sukoba.

Objave karakteristične za narcise

Fotografije narcisa često su selfiji, slike u ogledalu ili slike na kojima su oni, a slikao ih je netko drugi. To je tipična, ali ne i jedina pojava. Narcisima je važno hvaliti se svojim aktivnostima kako bi pokazali svoju posebnost, zavidan položaj koji smatraju da imaju u odnosu na druge. Hvaljenje se odražava i na objavama koje uključuju atraktivna mjesta koja posjećuju. Narcisi su opsjednuti zalihama, pa samim time i materijalnim, stoga su se skloni na društvenim mrežama hvaliti svojim opipljivim postignućima kao što su markirana odjeća, skupi automobili i ostala vozila, nakit i dr. Narcisi pokušavaju pronaći svoju bit, brinu o tome kako što izgleda, no ne dijele negativne strane svog života. Obično često objavljuju.

Razotkrivanje narcisoidnih mehanizama

Osim materijalnih zaliha, narcisi su skloni stvaranju zaliha prijatelja, poznanika i pratitelja koji bi im mogli popuniti trenutnu prazninu svojim reakcijama, no uglavnom, zalihe poznanika omogućuju im da budu traženi i da pomoću njih privremeno prikriju nedostatak samopouzdanja. Istinsko nezadovoljstvo narcisa njima samima reflektira se na sadržaj njihovih profila na društvenim mrežama. Konstantno traže prihvaćanje drugih zato što nisu sposobni prihvatiti same sebe.

Na narcisima nije lako prepoznati nesigurnosti zato što se vrlo dobro pretvaraju da ih nemaju, a zapravo su u potpunosti nesigurne osobe. Zbog toga su toliko opsjednuti samima sobom, time kako izgledaju i kako se prikazuju na društvenim mrežama. Prema Markolini: „Površno gledano takve osobe djeluju kao pune samopouzdanja, no u biti je riječ o vrlo krhkim osobama koje izrazito ovise o reakcijama i odgovorima drugih. Iako nisu zainteresirani za formiranje jakih interpersonalnih veza, imaju snažnu želju za socijalnim kontaktom jer im drugi ljudi služe kao primarni izvor divljenja i pažnje. Naime, oni nisu u stanju sami regulirati svoje samopoštovanje pa se moraju osloniti na vanjske izvore odobravanja i divljenja kako bi afirmirali pozitivnu sliku o sebi.“

Naravno, ne postoji garancija da osobe koje nemaju profile na društvenim mrežama nisu narcisoidni. Iz navedenog istraživanja, jasno je da su korištenje društvenih mreža i porast narcisoidnosti međusobno povezani, no pritom valja uzeti u obzir da učestalo korištenje društvenih mreža nije proizvod kulture koja promiče narcisoidnost, već obrnuto, društvene mreže strukturirane su tako da potiču narcisoidnost korisnika. Razlog tome je što je ličnost pojedinca utemeljena već između sedme i trinaeste godine od kojih je potonja donja granica za korištenje Facebookom. I. Butigan u svojem radu također donosi sličan zaključak, a to je činjenica da i druga znanstvena istraživanja pokazuju kako društvene mreže potiču narcisoidnost svojim mehanizmima kao što su objava vlastitih statusa i fotografija te komentiranje tuđih.

Autorica: Nika Hrvatić

Arhiva