Zona
Fotolia 55528610 xs

NA POSAO BEZ UREDA

Tko je još vidio ići na posao u ured. Teleworking podrazumijeva rad s nekog drugog mjesta, blizu ili daleko od matične tvrtke.

U današnje funkcioniranje u poslovnom svijetu mnogi ulažu velik dio svog vremena. "Ekstremni poslovi" su kategorija poslova koja traži tako velika odricanja. To su poslovi zbog kojih ljudi rijetko imaju vremena za odmor te koji zahtijevaju ulaganje od 60 radnih sati po tjednu. Istraživanja vršena u Americi na temu "ekstremnih poslova" krajem 2006. godine pokazala su da 1,7 milijuna Amerikanaca radi ovakvu vrstu posla. Od tada se situacija sigurno znatno promijenila. No, unatoč tome niti gore navedena brojka nije mala i zanemariva. Ljudi koji rade "ekstremne poslove" vjeruju da su oni vrijedni tako velikog odricanja. U skladu s tim ide i podatak da ljudi koji se bave ovakvom vrstom posla u 55% slučajeva otkazuju svoje godišnje odmore. Podaci govore i da su muškarci u većini, u odnosu na žene, u skupini onih koji rade posao koji nosi predznak ekstreman. Činjenica je da viši nivo uspjeha zahtijeva i veća odricanja te naporniji rad. Uz to, današnje poslovne tekovine povećavaju zahtijeve koji se od ljudi traže te broj sati koji bi ljudi trebali provesti na poslu. Catherine Orenstein, suradnica u Center for Work/Life Policy u New Yorku, smatra da je današnjih 60 sati koje neki ljudi provode na radnom mjestu za pojedince tek početak količine vremena koju ulažu u posao. Prema njenim riječima, ako se pogleda kultura u kojoj živimo, uvdijet će se da je i u njoj pojam "ekstremno" vrlo čest. No, sve ima svoje dobrobiti i posljedice. S druge strane, postoje i pobornici ideje teleworkinga. Teleworking podrazumijeva rad s nekog drugog mjesta, blizu ili daleko od matične tvrtke. Za ovakvu vrsta zapošljavanja, fiksno radno vrijeme, fiksan radni prostor te trošenje vremena na putovanje do posla su stvar prošlosti. Gledano iz pozicije početnih rečenica, teleworking predstavlja nešto jednostavniju varijantu obavljanja posla. Naime, obavljanje posla u vlastitom domu nije toliko ekstremno koliko mnogima predstavlja primamljiv izbor.  

Na posao bez ureda - svjetski trend

 Život bez jutarnjih i popodnevnih gužvi na cestama kad se mnogi vraćaju s posla, putovanje do posla i natrag, ne postojanje uredskog prostora te slične sitnice nešto su što ideja teleworkinga čini ostvarivim. Teleworking je stekao popularnost baziranu na vrlo jednostavnoj premisi - zašto putovati do ureda kako bi razgovarali na telefon i radili na kompjutoru, kad telefon i kompjutor imamo i kod kuće? Isto tako, primarna ideja teleworkinga je ta da šefove ne zanima kako i gdje se obavlja posao sve dok je on obavljen kako treba i u roku. S ovom tvrdnjom slaže se i Dan Pelino, generalni manager IBM-ovog odjela za globalnu zdravstvenu zaštitu. Prema podacima, 42% IBM-ovih zaposlenika, od sveukupnih 350 000, rijetko dolazi u ured. Da bi podaci bili još fascinantniji, IBM na taj način uštedi 100 milijuna dolara godišnje. Razlog? Zato što u ovakvom obliku poslovanja ne treba urede. Stručnjaci iz svijeta smatraju da je nekadašnji način poslovanja stvar prošlosti, te da će teleworking i slične kategorije poslovanja postati dio onoga što donosi budućnost. Danas u svijetu već postoje slučajevi u kojima se poslovni partneri rijetko kad vide, da tako kažemo, uživo. Ovo se posebno odnosi na one poslovne partnere koji ne žive u istoj državi. Realnost njihovih susreta bazira se na on line sastancima jedanput tjedno. Vjerovanja ljudi koji u poslovnom svijetu funkcioniraju na ovakav način baziraju se na činjenici da ako dovoljan broj ljudi prihvaća ovakav način komuniciranja može se stvoriti dobra osnova za kvalitetnu međusobnu povezanost i dobre poslovne rezultate. Prema njima, ne postoje nikakve razlike ovakve vrste poslovanja u odnosu na dosadašnju, točnije sadašnju. Dipl.ing. Stanislav Prusac, direktor poduzeća Polar, koje je lider u teleworkingu u regiji, ima drugačije mišljenje. Prema njegovim riječima, razlike ipak postoje. Kao što i sam tvrdi: "Razlike svakako postoje. Ako su poslovni procesi temeljeni na intenzivnoj timskoj suradnji tada je najidealnija fizička prisutnost, iza toga video konferencija, pa glasovna konferencija, chat i e-mail. Ako se želi prakticirati teleworking onda se očito moraju potražiti i iskoristiti prednosti telworkinga u odnosu na klasični način rada. To može biti aganžiranost ljudi u timu koji fizički nikada ne bi mogli biti na istoj lokaciji, mogućnost brzog reorganziranja članova tima oko nekog projekta, itd." Budući da u poslovanju u svom poduzeću primjenjuje teleworking već od 2004. godine, što i sam ističe, dipl.ing. Prusac iz osobnog iskustva ovakvog oblika rada tvrdi sljedeće: "Mi konkretno sve poslovne procese, počevši od 2004. godine, u tvrtki obavljamo teleworkingom tj. sve u tvrtki se odvija preko interneta. Ta radiklana primjena teleworkinga jasno da je donijela dosta promjena kojima se neki zaposlenici nisu nikada uspjeli prilagodili pa su stoga otišli iz tvrtke, ali zato su se pojavili novi kojima baš ovakav način rada jedino i odgovara. Mislim da je najbolja odluka u tom prijelazu bila ta da se svi poslovni procesi moraju moći raditi preko interneta."    

Cox Communications (Cable TV provider) ima 2 000 zaposlenika koji rade od kuće, od ukupno 22 000 zaposlenika. Oni su još jedno poduzeće koje pokazuje da rad od kuće postaje sve veći trend za većinu uspješnih tvrtki. Razlozi koji navode poslodavce na ovu opciju su vrlo motivirajući. Neki od njih su i ušteda novca kojeg bi zaposlenici potrošili na gorivo. Pa tako, pitanje koje se nameće stručnjacima diljem svijeta je sljedeće - ako netko dnevno potroši više benzina nego što taj dan zaradi, isplati li se toj osobi doista putovati na posao? Gledano u kontekstu nekih zemalja koje su veće od Hrvatske, kao primjerice američke zemlje, očito je da ušteda novca na gorivu je i više nego dobrodošla. Predsjednik Telework Coalitiona (neprofitne organizacije za korporacije s telework programom), Chuck Wilsker smatra da su rastuće cijene goriva, klimatske promjene te novac koji je potrebno uložiti u infrastrukturu ureda iznimno dobri razlozi za provođenje ideje teleworkinga u djelo. Činjenica je da većinski dio zaposlenika koji radi od kuće tvrtki štedi novac koji bi ova trebala uložiti u uredski prostor te u energiju potrebnu za grijanje i hlađenje tog prostora. S druge strane i kompanija Cox Communications ima znatnu uštedu na ovakvoj vrsti poslovanja. Naime, oni godišnje po jednom zaposleniku uštede 3 400 dolara. Ali, treba naglasiti da je tendencija ove kompanije da svoje zaposlenike ne stavlja u poziciju izolacije. U skladu s tim, ista zahtijeva od njih da jedanput tjedno ili jedanput u dva tjedna putuju do regionalnog ureda na sastanak. Isto tako kompanija koristi i video konferencije kako bi ostala u kontaktu sa zaposlenicima. Poslodavcima nije u interesu da u potpunosti izgube vezu sa svojim zaposlenicima, već samo žele olakšati uvjete poslovanja. Wilsker zastupa mišljenje da činjenica da zaposlenici sjede u uredu ne mora značiti i da ta okolnost donosi prednost u rukovođenju sa zaposlenicima. Adekvatnu mjeru za kvalitetu rukovođenja treba odražavati količina posla koju zaposlenici koji posao obavljaju u vlastitom domu ostvaruju, a ne činjenica da manageri vide lica svojih zaposlenika. Tako barem tvrdi Wilsker.  

Međutim, kakva su iskustva ovdašnjih poslodavaca? Dipl.ing. Prusac ističe sljedeće: "Prije svega bih htio reći da se previše pojam teleworkinga veže za rad od kuće, a ono što danas vidimo u praksi je mobilni rad od bilo gdje i bilo kad. Teleworking možemo definirati kao rad na daljinu ili mogućnost rada posredstvom ICT-a van službenog ureda. Koncept telworkinga u smislu da se zaposlenik pošalje da radi od kuće posustaje pred sve većim rastom mobilnih radnika kojima se daje mogućnost da rade po svom izboru što se tiče lokacije i vremena. Teleworking je i kad se sav posao obavi preko e-maila, a nije važno je li osoba u susjednom uredu ili je preko mobitela vršila e-mail korespodenciju putujući s jednog kraja zemlje na drugi", dodajući: "Stupanje u fizički kontakt sa zaposlenikom, ako se ovako postave i organiziraju procesi, nije više toliko bitan. Jasno je da je lijepo i ugodno naći se licem u lice, ali sve je u tome hoće li taj sastanak donijeti vise dobiti od neodržavanja takvog sastanka. Očito je da tvrtke same, evolucijski, biraju efikasniji način, a manje donošenjem racionalnih odluka tipa "e sad ćemo svi raditi teleworking" kao što smo mi to uradili." Iz iskustva rada na daljinu, kojeg primijenjuje u vlastitom poduzeću, dipl. ing. Prusac ističe da honorarne suradnike u vlastitom poduzeću nikada nije vidio uživo, a ove koje jest je bilo više slučajno, a nikako planski kao sastanak. "Pitanje je što bi to s njima trebali ili mogli pričati, a da to isto ne možemo preko telefona ili kako mi više prakticiramo preko "Skype Voicea", naglašava dipl. ing. Prusac, istovremeno ističući i činjenicu da mu je jasno da sve ovo zvuči malo asocijalno te da bi stupanjem u češći fizički kontakt izgradili čvršću timsku strutkuru, ali tada bi izgubili prednosti koje im omogućava teleworking.  

Beta House - spas od izolacije  

Budući da neki ljudi, pa i poslodavci, preferiraju rad kod kuće, poželjno je istaknuti prednosti i mane ovakvog oblika izvršavanja poslovnih obveza. Neke od prednosti teleworkinga su očite, dok neke druge tek otvaraju mogućnosti koje teleworking nudi. Što se tiče dobrobiti za zaposlenike tu je jednostavnije usklađivanje privatnog i poslovnog života, svakodnevno imanje više vremena za sebe, manja količina stresa te čak i veća produktivnost. Što se tiče samih poduzeća, osim već navedenih dobrobiti, postoji još jedna. Niame, zaposlenici koji rade od kuće manje vremena provode na bolovanju. Generalno gledano, dakle u kontekstu posla kao takvog, najveća mana teleworkinga je ta što nije podoban za svaku vrstu posla. S druge strane, mane su vezane uz otežano nadgledanje rada zaposlenika, otežanu komunikaciju što dovodi do povećanih troškova telefonskih računa te nemogućnost održavanja "timskog duha".

U skladu sa svim, kako neka tvrtka može procijeniti je li teleworking opcija povoljna za nju? "Prije uvođenja teleworkinga tvrtka treba uraditi reinženjering poslovnih procesa u smislu da se mjeri rezultat rada, a ne vrijeme koje netko provede na poslu. Ovo je dosta teško postići jer velika većina zaposlenika jednostavno nije u mogućnosti ili ne zna procijeniti koliko mu treba za uraditi nešto što se dogovori. Stoga, poslodavci pristaju na kompromis i plaćaju zaposlenicima po vremenu, a ne po rezultatu, što je po meni loše za obje strane", tvrdi dipl.ing. Prusac. Prema daljnjim riječima dipl.ing. Prusca dobrobiti ovakvog oblika zaposlenja mogu biti povoljne i za zaposlenike i za poslodavce, što potvrđuje sljedećim riječima: "Ono što teleworking omogućava jednim dijelom je mali pomak zaposlenika prema poduzetništvu na sljedeći način. Ako tvrtka organizira teleworking i dogovori sa zaposlenicima plaćanje po rezultatu, a ne po satnici, tu se pruža sjajna prilika boljim zaposlenicima da zarađuju više i kvalitetnije balansiraju svoj privatni život s poslovnim. Takvi zaposlenici mogu birati između mogućnosti da rade više i zarade više ili da zaključe da su dovoljno taj dan/mjesec zaradili i posvete se obitelji ili čak angažiranju na poslovima za druge tvrtke", te nastavlja: "Ovo zadnje vrlo brzo mnoge uvodi u freelancerske poduzetničke vode što je po mom mišljenju dobro i za tvrtku i za pojedinca, jer je poslovna suradnja između takvih aktera uvijek efikansija i jeftinija nego sa zaposlenim suradnicima. Bez uvođenja teleworkinga i reorgaznizacije poslovnih procesa, u smislu plaćanja prema rezultatu, ovakva mogućnost se dosta teže otvara unutar tvrtki." Iz svega je očigledno da svaka tvrtka treba sama procijeniti hoće li koristiti praksu teleworkinga ili joj se takav oblik poslovanja ne isplati. No, bilo kako bilo ni to nije problem. Uvijek ostaje na raspolaganju klasičan oblik zasposlenja koji i dalje privlači određeni broj ljudi.  

Do kojih razmjera je otišao tzv. rad na daljinu, govori sljedeći primjer. U svijetu trend teleworkinga poprima još ležerniji oblik. Jon Pierce i njegovi kolege, nakon dugogodišnjeg izvršavanja poslovnih obveza tj. rada kod kuće ili po obližnjim kafićima, odlučili su s ostalim ljudima koji svoj posao obavljaju u vlastitom domu oformiti Beta House. Pobliže objašnjeno, Beta House bi bila, u neku ruku, zajednica web poduzetnika. Dobrobit ovakve zajednice je u tome što objedinjuje opuštenu, neslužbenu atmosferu vlastitog doma s mogućnosti komuniciranja i socijalizacije, koja izostaje u radu kod kuće. Mogućnost socijalizacije predstavlja ogromnu priliku i alternativu za izbjegavanje izolacije koju rad kod kuće može stvoriti. Činjenica je da ljudima koji rade kod kuće s vremenom počne nedostajati interakcija s ljudima, a ovakve zajednice taj problem otklanjaju. Pierce tvrdi da Beta House za sad pokazuje izniman uspjeh. Neki od članova Beta Housea tvrde da se znatno lakše fokusiraju na posao koji obavljaju i njegovu kvalitetu kad rade kod kuće, nego što je to slučaj u uredu. Ali, olakotna okolnost im je ta što sad imaju mogućnost u sve to uključiti i socijalizaciju.   No, nekima ideja rada kod kuće nije toliko privlačna. Rezultati istraživanja provedenog 2007. godine nad 2000 ispitanika pokazali su da 79% zaposlenika zabrinjava činjenica da ako počnu svoj posao obavljati kod kuće, da će se početi osjećati izolirano. Postoje čak i podaci koji govore da jednom dijelu zaposlenika, koji rade posao u vlastitom domu, s vremenom počnu nedostajati njihovi poslovni suradnici i kolege te da im ovaj oblik obavljanja posla s vremenom prestane izgledati toliko bajkovito. Prema onima koji su pripadnici zajednica kao što je Beta House, rješenje leži u tome što im dotične zajednice daju mogućnost doživljavanja vlastitog posla kao nečega što donosi razonodu i kretanje (ne u doslovnom smislu riječi). Naime, takve zajednice daju mogućnost interakcije, razmjene ideja i mišljenja i to sve bez osjećaja kompeticije. Za neka poduzeća, otvorena razmjena ideja može djelovati ugrožavajuće za sam posao kojim se ona bave. Naime, neki vlasnici se boje da se na mjestima kao što je Beta House vrlo lako mogu pokrasti ideje. Za one koji nastoje otvoriti još takvih centara, iliti zajednica, strah od moguće krađe može biti izniman izazov kojeg trebaju odagnati vlasnicima poduzeća. No, oni tvrde da je očita jedna činjenica - dobrobiti ovakvih centara su veće od njihovih rizika.  



Generalno gledano, koliko su ljudi otvoreni za mogućnost teleworkinga? Dipl. ing. Prusac smatra sljedeće: "Svi koji su navikli raditi na način da sve rješavaju licem u lice, teško se naviknu na ovakav način rada. Ako ti ljudi baš izričito ne žele raditi teleworking tada je najefikasnije ne trošiti vrijeme i resurse tvrtke na njihovo uključivanje u teleworking, a trošiti resurse na one koji žele i na nove, a pogotovo mlađe koje treba uključivati iz početka isključivo na takav model suradnje i nastojati što manje miješati ga s "klasičnim" načinom rada", te dodaje: "Moje je mišljenje da će se samo sa smjenom generacija povećavati udjel teleworkinga u tvrtkama, jer će mladi ljudi u tvrtke donosti ono što su navikli svakodnevno privatno koristi iz Web 2.0 svijeta."  

Postoje predviđanja koja govore da bi do 2009. godine u Americi broj ljudi koji obavljaju posao u vlastitom domu trebao doseći brojku od 14 milijuna. Predstavlja li rad kod kuće budućnost radnih mjesta? Prema predviđanjima inozemnih stručnjaka, rad kod kuće bi trebao postati stvarnost mnogih u idućih 10 godina. Mnoge ova ideja oduševljava iz razloga što im daje fleksibilnost i slobodu izvršavanja svog dijela posla gdje god to njima odgovara. Prema mišljenju dipl.ing. Prusca: "Teleworking je počeo sedamdesetih kad je Jack Nilles 1973. godine uveo pojam "telecommuting", a glavni razlog sporog rasta mogao bi se prepisati jednim dijelom neadekvatnoj tehnologiji. Tek u zadnje vrijeme značajniji rast udjela brzog interneta omogućava nužne uvjete za kvalitetniju suradnju unutar timova u obliku video i glasovnih konferecija, mobilnosti, softvera preko interneta i slično", te nastavlja: "Drugi razlog po meni je što je teleworking stvar procesa između ljudi te stoga zahtjeva promjene navika u ponašanju ljudi, a one se najefikasnije ostvaruju tako da dođe do smijene generacija, a ne da se mijenjaju ljudi. Prije sto godina većina stanovništva planete je radila vrlo blizu mjesta gdje je i spavala, bilo da su bilo zemljoradnici na vlastitom imanju na selu ili zanatlije u gradu." Dipl.ing. Prusac ističe da povećanjem potreba i rastom industrije sve veći broj ljudi već generacijama prilagođava svoj način života radu u tvornicama, a kasnije i u uredima što dovodi do pojma commuting tj. putovanja na posao. "To se očito dogodilo zato što se moglo više zaraditi putujući do mjesta izvršenja posla i proizvodnje dobara nego raditi kod kuće. U onom trenutku kad cijena ekonomske transakcije,"transaction cost", bude manja na određenim poslovima, ako se obavljaju preko koncepta teleworkinga, tada će te poslove ljudi i raditi na taj način", naglašava dipl.ing. Prusac, dodajući: "Očito je da povećanjem brzine pristupa internetu, sve većim ulaskom mobilnih tehnologija i dolaskom mlađih generacija, koje to svakodnevno koriste u privatnom životu, pojam teleworkinga će postati kao pojam "imati wc u kući". Procjene su da će pojam teleworkinga nestati iz upotrebe za 5 godina."

Prema podacima Gartner Dataquesta, 2007. godine u Americi je bilo 12 milijuna zaposlenika koji su svoj posao obavljali kod kuće. Usporedbe radi, 2000. godine ta brojka je iznosila 6 milijuna. U skladu s tim, očit je porast interesa za ovakvom vrstom obavljanja posla. Predviđanja su da bi SAD, u odnosu na ostatak svijeta, mogao prednjačiti u porastu za ovakvom vrstom izvršavanja poslovnih obveza. Caroline Jones, analitičarka u Gartner Dataquestu, ovaj porast naziva "tihom revolucijom" koja polako postaje mjerilo u poslovnom svijetu. Ubrzani razvoj tehnologije, brze internetske veze dostupne u gotovo svakom domu te sve veće prihvaćanje rada kod kuće od strane poslodavaca od teleworkinga stvaraju trend. U idućih 5 do 10 godina web kamere i video konferencije bi trebale biti realnost većine poduzeća. No, činjenica, koja je već spomenuta, odnosi se na to da kontakti između zaposlenika i poslodavaca neće biti isključeni u potpunosti. Iako će ti kontakti biti rijeđi, bazirati će se na visokim očekivanjima od zaposlenika te će se odvijati u kontekstu "jedan na jedan" ili u manjim grupama. Takvi sastanci će imati jasan cilj, održavati će se gdje god je u određenom trenutku to moguće te će biti završeni kad se ostvari željeni cilj. Međutim, rad kod kuće ima još jednu potencijalnu opasnost. Daniel Burrus, vodeći svjetski konzultant za poslovne strategije i tehnologiju, smatra da je odvajanje vlastitog doma od posla nekima izniman problem. Neki to mogu i znaju odvojiti, dok je nekima to nemoguće i neizvedivo. U nešto drugačijem pogledu i percepciji na upravo navedenu činjenicu, dipl.ing. Prusac iznosi sljedeće: "Idealno je kad ne bi bilo odvajanja privatnog i poslovnog života. Osobno mislim da je loše da se osam sati dnevno radi posao koji ne voliš da bi imao za financirati slijedećih osam sati života koji voliš. Očito je da ostatak spavamo. Putovanje na posao intenzivno se događa samo zadnjih stotinjak godina. Znači veliki dio ljudske evolucije većina ljudi je radila ono što je htjela tijekom dana ili su bili robovi", tvrdi dipl.ing. Prusac, dodajući: "Raditi ono što voliš dokazano donosi veću profitabilnost. Teleworking i reorgazniacija poslovnh procesa unutar tvrki jednim dijelom primiće ljude i tvrtke kvalitetnijem privatnom životu i efikasnijem poslovanju."  

Situacija u Hrvatskoj  

Iako u Hrvatskoj rad kod kuće još nije toliko zastupljen, ipak postoji sve više mogućnosti koji nude ovakav oblik zapošljavanja. Tako barem govore podaci s kraja 2007. godine. Prema istraživanju provedenom od strane GFK, Centra za istraživanje tržišta u Zagrebu, 41% građana Republike Hrvatske smatra rad kod kuće neophodnom varijantom zapošljavanja. Također, 36% građana ovakav oblik zapošljavanja smatra mogućim samo u posebnim prilikama. Isto tako, navedeno istraživanje je pokazalo da rad kod kuće najviše prihvaćaju građani koji žive u Zagrebu i njegovoj okolici. Rezultat istraživanja na ovom području dao je podatak od 51%. Od ukupnog postotka, 12% građana nije za ovakav način rada. Rad od kuće u Hrvatskoj najviše primjenjuju strani poslodavci. Budući da žene češće iskušavaju raskol između privatnog i poslovnog života, moguće je da je to jedan od razloga zbog kojeg one više preferiraju ovakav način rada. Po mišljenju dipl.ing. Prusca, kakva je trenutna situacija u Hrvatskoj što se tiče teleworkinga? "Zakonska regulativa oko teleworkigna u Hrvatskoj je uređena. Najveći organzirani rast teleworkgina u svijetu je ostvarila američka državna administracija, dok kod nas, podatake koje ja imam, niti jedan državni službenik nikada nije iskoristio mogućnost rada od kuće ma da je internim aktima to regulirano i moguće. Ostale tvrtke u Hrvatskoj rad na daljinu prakticiraju kako im dođe i ako im je to ekonomski isplativije", ističe dipl.ing. Prusac.  

Gledano iz pozicije budućnosti, kakva budućnost očekuje teleworking u našim krajevima te kad možemo očekivati širenje ovakvog oblika rada u Hrvatskoj? Dipl. ing. Prusac smatra da su mogućnosti iste kao i kod drugih zemalja koje imaju slične poslovne, zakonske i tehnološke uviete, a takvo će biti i širenje na svakodnevno poslovanje unutar tvrtki. "Manje varijacije će biti uslijed kulturoloških razlika, ali pošto smo mala nacija i lako potpadamo pod utjecaj trendova, bili oni loši ili dobri, i ta prepreka će biti izbrisana", naglašava dipl.ing. Prusac, dodajući: "Jasno da država uvijek može napraviti dodatne korake u pojednostavljenju postojećih zakona i većem promicanju takvog načina rada tamo gdje će on donijeti smanjenje troškova i povećanje kvalitete života građana." No, dipl.ing. Prusac je vrlo jednostavan u općenitom pojašnjenju budućnosti teleworkinga u Hrvatskoj. "Za početak ne traba ništa izmišljati već jednostavno preslikati iz američkog zakonodavstva, koje je u svijetu najdalje došlo u prakticiranju teleworkgina, ono sto je dobro za nas", ističe dipl.ing. Prusac. Sva poduzeća i vrste zanimanja u Hrvatskoj nisu u jednakoj mjeri otvorene za opciju teleworkinga. Dipl.ing. Prusac tvrdi da svi oni koji spadaju u tzv. kategoriju popularno nazvanu "knowladge workers" su dobri kandidati za teleworking. "Što zanimanje i poslovni proces zahtjeva veću fizičku prisutnost to ga je teže, ili nemoguće, prebaciti na teleworkging način rada", tvrdi dipl.ing. Prusac. Kako će Hrvatska uistinu prihvatiti mogućnost rada na daljinu, uskoro bi mogli doznati. 

Arhiva