Zona
Fotolia 76296258 xs

MODERNO ROBOVLASNIŠTVO

Svi smo mi potencijalne mete trgovaca ljudima.Trafficking ili trgovanje ljudima s ciljem prisiljavanja na rad ili seksualnog iskorištavanja, industrija je koja godišnje u svijetu okrene 5 do 9 bilijuna dolara. U svijetu godišnje gotovo četiri milijuna ljudi postane žrtvama traffickinga.

Trafficking ili trgovanje ljudima s ciljem prisiljavanja na rad ili seksualnog iskorištavanja, industrija je koja godišnje u svijetu okrene 5 do 9 bilijuna dolara. Trgovanje ljudima razlikuje se od krijumčarenja ljudima zbog činjenice da ljudi koji se krijumčare pristaju na krijumčarenje, te to i plate, nakon čega su u principu slobodni, dok žrtve trgovine ljudima na prijevaru postaju "robovi" trgovaca ljudima.

U nekim područjima poput Rusije, Hong Konga, Japana, Kolumbije i Istočne Europe traffickingom se bave velike mafijaške organizacije, no većinom se time bave manje grupe specijalizirane za samo jedan aspekt traffickinga poput nalaženja žrtvi, njihovog prijevoza ili preprodaje. Trafficking kao pojam nije nepoznanica ni u Hrvatskoj, te se za prevenciju trgovanja ljudima, na razini vladina ureda za ljudska prava, intenzivno radi na njegovu suzbijanju.

Tko su žrtve traffickinga?

Osobe koje su iz siromašnijih zemalja ili krajeva češće će postati žrtvom trgovanja ljudima. S nadom u "bolje sutra" ljudi često pristaju na razna obećanja bez mnogo ispitivanja i provjeravanja osobe koja im nudi posao u drugoj zemlji, no žrtve se ponekad jednostavno i otima.

"Žrtvom trgovanja ljudima može postati svatko. Međutim mnogobrojni čimbenici mogu utjecati na to da određena osoba zaista postane žrtvom trgovanja ljudima. Žrtve trgovanja ljudima su uglavnom mlađe osobe, jer mogu, kao što smo prethodno naveli, biti iskorištavani na više načina. Osim toga žrtve trgovanja ljudima najčešće dolaze iz okolina u kojoj vlada ekonomska kriza i opće beznađe, pa žele što prije napustiti takvo područje, te su zbog toga skloni povjerovati različitim obećanjima o unosnim poslovima u inozemstvu koje su samo paravan za trgovanje ljudima. Važno je naglasiti da osobe koje se bave određenim rizičnim poslovima (npr. egzotične plesačice, eskort djevojke) imaju veliku mogućnost da postanu žrtvama trgovanja ljudima", kaže Luka Mađerić, predstojnik Ureda za ljudska prava Vlade Republike Hrvatske.

Budući da se žrtve traffickinga najčešće eksploatiraju u seksualne svrhe, žene su na meti češće od muškaraca, a sve su traženiji i maloljetnici, jer je uobičajena dob početka bavljenja prostitucijom spuštena na 14 godina, iako mah uzima i dječja prostitucija u kojoj se eksploatiraju djeca predškolske i rane školske dobi. Kod žena koje se prisiljava na prostituciju, zabilježena je ista razina stresa, straha i tjeskobe kao kod muškaraca koji su prošli kroz ratna zbivanja, te su sklone depresiji i često pokušavaju izvršiti samoubojstvo. Obolijevaju i od spolnih bolesti od kojih se ne liječe, budući da nemaju priliku redovito odlaziti liječniku.

Žrtve traffickinga nakon dolasku u zemlju određenu za njihovu ekspolataciju ostaju bez putovnice, novaca i ikog poznatog kome bi se mogle obratiti, stoga su prisiljene udovoljiti uvjetima svojih "poslodavca", isključivo da bi preživjele. Da bi ih se prisililo da ostanu raditi, otmičari svoje žrtve često "navuku" na drogu, ne bi li s ovisnošću o drogi postali ovisni i o njima. Muškarci kao žrtve traffickinga najčešće završe kao radnici na građevini, plantažama i u različitim tvornicama. Žrtve su često prisiljene i na prosjačenje, preprodaju droge, krađu, a iskorištavane su i kao vojnici.

"Prema statističkim podacima čak 1.2 milijuna djece postaju žrtvama iskorištavanja u svrhu trgovanja ljudima. Naime, djeca zbog svoje dobi mogu biti iskorištavana u najrazličitije svrhe. Dakle, mogu biti iskorištavana u svrhu: seksualnog iskorištavanja (dječja prostitucija), radnog iskorištavanja, protuzakonitog posvajanja, protuzakonitog sklapanja maloljetničkih brakova, protuzakonitog presađivanja i prodaje organa te sudjelovanja u ratnim sukobima", dodaje Mađerić.

Žrtve traffickinga često su ponižavane, silovane i podvrgavane raznim oblicima fizičkog i psihičkog zlostavljanja, ne bi li se psihički slomio njihov otpor, te ih se navelo da misle doslovno samo na preživljavanje. Kad i dođu u poziciju da se obrate nekom za pomoć, zbog poniženja koje osjećaju to ne učine. Zemlje poznate kao "izvoznice" u traffickingu su Rumunjska, Albanija, Moldavija, a poglavito Rusija i Ukrajina.

Trafficking u Hrvatskoj

Luka Mađarević iznio nam je podatke o žrtvama traffickinga u Hrvatskoj, u kojoj se službene statistike vode od 2002. godine.
"Od tog datuma je identificirano ukupno 69 žrtava trgovanja ljudima. Večina žrtava, njih oko 85% koje su identificirane u Republici Hrvatskoj su seksualno iskorištavane. U prošloj 2007. godini u Republici Hrvatskoj je identificirano ukupno 15 žrtava trgovanja ljudima, od kojeg broja je devet hrvatskih državljanki, tri srpske državljanke, dvije državljanke Bosne i Hercegovine i jedna državljanka Moldavije. Od ukupnog broja žrtava u 2007. godini, 13 žrtava je bilo ženskog spola, a dvojica su bili muškarci. Kao žrtva trgovanja ljudima identificirana je i jedna djevojčica. Sve žrtve ženskog spola iskorištavane su u seksualne svrhe, dok su muške žrtve iskorištavane u svrhu radne eksploatacije. U 2007. godini procesuirano je ukupno 20 počinitelja kaznenog djela trgovanja ljudima od kojeg broja je 16 državljana Republike Hrvatske, 3 državljana Bosne i Hercegovine i jedna osoba bez državljanstva."

Zemlje u koje se "uvoze" žrtve traffickinga najčešće su razvijene zemlje, gdje je eksploatacija moguća u najvećoj mjeri. Hrvatska, koja se nalazi na tzv. Balkanskoj ruti, dosad je bila uglavnom samo zemlja preko koje se žrtve prevozilo na putu do Europske Unije, no kad i Hrvatska uđe u EU, trafficking će postati još učestaliji. Najnoviji podaci pokazuju da postoje slučajevi u kojima je Hrvatska i država porijekla za žrtve trgovanja ljudima.

Sprječavanje traffickinga

Trafficking je rastuća industrija, u kojoj prema nekim procjenama čak do četiri milijuna ljudi godišnje postaje žrtvama, pa su i na globalnoj razini poduzete brojne mjere protiv njegovog širenja, napominje Mađarević.
"Na razini UN-a, OESS-a i Vijeća Europe poduzete su mnogobrojne aktivnosti u svrhu podizanja globalne svijesti o neprihvatljivosti trgovanja ljudima. U sklopu tih organizacija doneseni su mnogi međunarodni dokumenti kao npr. Konvencija UN-a o suzbijanju transnacionalnog organiziranog kriminaliteta i pripadajući Protokol o suzbijanju trgovanja ljudima posebno žena i djece iz 2000. godine i Konvencija Vijeća Europe o suzbijanju trgovanja ljudima iz 2008. godine, koji imaju za cilj državama propisati načine postupanja prema žrtvama trgovanja ljudima i načine procesuiranja trgovaca ljudima. Učinkovito suzbijanje trgovanja ljudima na globalnoj razini je moguće samo ako se otklone njegovi glavni uzroci, a to su siromaštvo, socijalna isključenost, spolna neravnopravnost i ratni sukobi."

U Hrvatskoj, kao i u svijetu, bitno je educirati ljude o trgovanju ljudima, pa ukoliko se podigne svijest o prisutnosti traffickinga, povećat će se i oprez ljudi koji su na meti trgovaca ljudima, budući da se ne to događa samo u nerazvijenim i nama dalekim zemljama, već žrtvom traffickinga može postati bilo tko, bez obzira na spol, dob ili narodnost, a trgovci ljudima prisutni su i Hrvatskoj.

"Ured za ljudska prava je na razini Vlade nacionalno koordinativno tijelo za suzbijanje trgovanja ljudima. U okviru rada Ureda izrađuju se nacionalni dokumenti za suzbijanje trgovanja ljudima kao što su: Nacionalni program za suzbijanje trgovanja ljudima od 2005.-2008. godine, pripadajući Operativni planovi za svaku pojedinu godinu u kojima se razrađuju ciljevi iz ovog strateškog dokumenta, Nacionalni plan za suzbijanje trgovanja djecom od 2005. do 2007.godine koji kroz svoje mjere pokušava zaštiti djecu od trgovanja ljudima. U okviru našeg Ureda uz pomoć drugih nadležnih tijela prije svega Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Državnog odvjetništva i nevladinih organizacija organiziramo programe pomoći za svaku novoidenitificiranu žrtvu trgovanja ljudima. Organiziramo i mnogobrojne treninge i edukacije za različite društvene skupine (socijalne radnike, zdravstvene djelatnike, pripadnike mirovnih misija, studente, profesore, pravosudne djelatnike, policijske službenike, diplomatsko konzularno osoblje) o fenomenu trgovanja ljudima. Također, organiziramo različite medijske kampanje u svrhu podizanja javne svijesti naših građana o problematici trgovanja ljudima", kaže Luka Mađerić.

Žrtve traffickinga trgovci najčešće nalaze preko raznih oglasa kojima obećavaju unosan posao u inozemstvu, a najčešće se radi o babysittingu, manekenstvu, radu u hotelima i raznim klubovima. No trafficking se može kriti pod krinkom i drugih različitih zaposlenja. Trgovac ljudima može biti i žena i muškarac, te ne mora nužno biti stranac.

Kako ne bi postali žrtvom traffickinga prilikom odlaska na rad u inozemstvo, bitno je u najmanju ruku zadržati vlastite dokumente, putovnicu i osobnu iskaznicu, a vizu i ostale potrebne dokumente najbolje je osobno izvaditi. Također, nužnobi bilo prije odlaska detaljno provjeriti agenciju koja organizira putovanje u inozemstvo, kao i radno mjesto na koje se odlazi.

Arhiva