FunkyMEM portal za bitne stvari

Kad se započne priča u svezi stereotipa, možda prvi stereotip koji se javlja u svijesti je onaj koji je danas najviše nametnut, a to je onaj vezan uz izgled. Još se u doba starih Grka raspravljalo o onome što su današnji znanstvenici proglasili simetrijom koju ljudi smatraju privlačnom. U prošlosti je Platon vezano uz ovu temu izlagao teoriju vezanu uz "zlatne proporcije", dok znanstvenici u današnje vrijeme tu teoriju zamjenjuju onom vezanom uz simetriju lica. Pa iako nije u potpunosti pogodio o čemu se zapravo radi, izgleda da Platon ipak nije bio daleko od istine vezane uz ljudsku privlačnost. No, profesorica Željka Kamenov, s Katedre za socijalnu psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, ističe da simetrija zapravo nije toliko bitna. Naime, ona ističe da se u istraživanjima pokazalo da su ljepše i atraktivnije osobe one koje nemaju simetrično lice. Kao što i sama ističe: "Kad se kompjutorski izrađuje slika lica, tako da je lice u potpunosti simetrično, ljudi to procjenjuju kao čudno i neobično te im takvo lice nije privlačno." No, prema riječima prof. Kamenov, ljepota je ipak bitna te su čak i istraživanja potvrdila činjenicu da ljudi imaju stereotip lijepo je dobro.

Atraktivnost kreiraju vjerovanja

No, ako se uzmu u obzir rezultati istraživanja vezani uz izbor poželjnih lica, koja provodi biopsiholog iz New Mexica Victor Johnston u sklopu svog programa namijenjenog upravo za tu svrhu, upravo ona potvrđuju činjenicu o preferiranju simetrije. Naime, svi ljudi koji su do sad prisustvovali istraživanju, kao svoje favorite biraju simetrična lica. Iako tijekom istraživanja imaju mogućnost izabrati deset lica za uži krug, svejedno u deset njima najatraktivnijih izabiru ona potpuno simetrična. Znanstvenici naglašavaju da preferiranje simetrije postoji i među životinjama, pogotovo kod izbora partnera te naglašavaju da je preferiranje simetričnosti pojava koja postoji u gotovo svim kulturama. Budući da je utjecaj simetrije toliko snažan, postavlja se pitanje - u kojoj mjeri preferiranje simetrije i stereotipnog izgleda utječe na uspjeh pojedinaca u društvu? Prof. Kamenov naglašava da postoje neki društveno uvjetovani kriteriji vezani uz ljepotu koji su skloni promijeni. "Ti kriteriji se mijenjaju kroz vrijeme, promjenjivi su od društva do društva, promjenjivi su i unutar nekog društva, jer u nekim podskupinama postoje jedni kriteriji, dok u drugima postoje neki drugi kriteriji ljepote. Zbog toga je jako teško nabrojati što je to što ljude čini lijepima", ističe prof. Kamenov, te dodaje: "Ljudi će reći ovo mi je lijepo, ovo mi nije lijepo, ali zbog čega je tome tako to je jako teško odrediti." Prof. Kamenov je prije nekoliko godina s profesoricom Ljubin provela istraživanje u kojem su tražile od ljudi da procijene atraktivnost ljudi na temelju danih fotografija. Istraživanje je bilo povezano sa stereotipom "lijepo je dobro", zato što: "Postoji stereotip da osobe koje su lijepe imaju pozitivne karakteristike odnosno da nemaju negativne karakteristike", naglašava prof. Kamenov. Osim veze s istaknutim stereotipom, istraživanje je bilo povezano i uz sumnjičenje za počinjeno kazneno djelo. Koji su bili rezultati? "Dobili smo rezultate da što je osoba atraktivnija, da se procjenjuje manje vjerojatnim da je ona počinitelj kaznenog djela", tvrdi prof. Kamenov, te dodaje: "Međutim pitali smo ljude i koliko su osobe na fotografijama simpatične. Tada smo statističkom obradom parcijalizirali atraktivnost iz simpatičnosti, odnosno simpatičnost iz atraktivnosti. Kad smo napravili parcijalizaciju, pokazalo se da atraktivnost uopće nije bitna, već da je bitna simpatičnost." Prema riječima prof. Kamenov, ovo istraživanje je pokazalo da nije bitna sama fizička ljepota, već fizička ljepota s "onim nečim" što nas čini simpatičnim.

No, činjenica je da muškarci na Zapadu preferiraju žene koje imaju mali nos, velike oči, malu čeljust te naglašene jagodice. Ako je doista tako, to nameće neka pitanja. Primjerice, ako žena s takvim obilježjima lica dođe na razgovor za posao kod poslodavca koji je muškarac, ima li ona veće šanse da dobije posao od žena koje odudaraju od tog stereotipa? Ista stvar se odnosi i na obrnutu situaciju, dakle, kad je žena poslodavac i kad joj dođe na razgovor za posao muškarac koji odgovara stereotipu muškog izgleda. Prof. Kamenov smatra da stereotip ljepote i njegova veza za zaposlenjem ovisi o prirodi posla. Kao što i sama tvrdi: "To ovisi o poslodavcu. Ako poslodavac ima tradicionalne stavove, tada će bolje proći i žena i muškarac koji se na intervju prikažu u skladu s tim stavovima. Pa će tada to kod žena uključivati ženstvenost, šminku i odjeću koja ukazuje na ženstvenost", te dodaje: "No, ako su poslodavci egalitarniji tj. imaju modernije stavove, te im je ujedno bitnija sposobnost zaposlenika od njegovih ili njezinih atributa, tada će bolje proći, primjerice, žena koja nosi hlače, ne ponaša se tipično ženski, ne šminka se, nosi naočale i slično." Prof. Kamenov naglašava da su i istraživanja potvrdila ove činjenice. Osim toga potvrdila su i činjenicu da se kandidati za posao oblače u skladu s poslodavcem s kojim imaju razgovor za posao. Kao što i prof. Kamenov tvrdi, bit svega toga je da se kandidati prezentiraju u skladu sa stavovima koje ima poslodavac. No, koliko izgled utječe na uspjeh u hrvatskom društvu? Evo što ima za reći prof. Kamenov: "Rađeno je veliko istraživanje, pod vodstvom prof. Turčinovića iz Rijeke, gdje su se pratila djeca od vrtićke dobi, kroz razdoblje školovanja, do završetka studija i zapošljavanja. Naime, već kod djece koja idu u vrtić su procjenjivali koliko su atraktivna te su se procjenjivale njihove osobine, od toga kako ih drugi doživljavaju pa sve do njihovih stvarnih osobina i postignuća. Istraživanje je pokazalo da je najbolje biti lijep za 4, a ne za 5." Zašto je tome tako, prof. Kamenov nastavlja riječima: "Kad je netko izrazito atraktivan, izgleda da postoje prevelika očekivanja od te osobe. A pod takvim pritiskom, osoba često podbaci i ne ostvari ta izrazito visoka očekivanja. Na kraju te osobe imaju manje uspjeha od onih koje su lijepe za 4."

U društvu atraktivne ljude se smatra inteligentnijima, popularnijima i prilagodljivijima. U skladu s tim, istraživanja su pokazala da su atraktivni ljudi uspješniji od onih manje atraktivnih. Odgovornim za to znanstvenici s područja društvenih znanosti smatraju "halo efekt", jer upravo on stavlja ljude u kategoriju poželjnih i atraktivnih. Iako ova činjenica zvuči pomalo grubo, postoje i one činjenica koje ublažavaju navedenu tezu. Naime, istraživači nisu stali na činjenici da je atraktivnost sve u životu, već su se upustili u istraživanje i ostalih mogućnosti. Rezultati koje su dobili govore da na atraktivnost osobe utječe, osim izgleda, i ljubaznost, osobnost, inteligencija te pristup u komunikaciji. Prema rezultatima istraživanja izgled ponekad nema gotovo nikakvu snagu ako su navedene kvalitete isključene. Socijalni psiholog sa Sveučilišta Stanford, Elliot Aronson, vjeruje u mogućnost kreiranja atraktivnosti. Naime, on smatra da ako osoba ima samopouzdanu percepciju sebe da to može uvelike utjecati na njen uspjeh. Kao dokaz svojeg uvjerenja, Aronson iznosi činjenicu da ljudi koji vjeruju da su atraktivni, iako možda njihov izgled nije u skladu s društvenim stereotipima, ostvaruju jednak uspjeh kao i oni ljudi čiji se izgled podudara s onim što se u društvu smatra lijepim. Oko činjenice da atraktivnost nije isključivo stvar genetike te da ju se može kreirati slaže se i prof. Kamenov. "Ne mogu reći da genetika nema nikakvog utjecaja, ali dosta toga je u glavi. Naime, ljepota je u očima promatrača. Ako je netko samouvjeren, zadovoljan sam sa sobom te zrači nečim pozitivnim, to je ono što se promatrač primijetiti i na što će reagirati, bez obzira što osoba nema savršene crte lica ili savršeno tijelo", tvrdi prof. Kamenov, dodajući: "Koliko postoji ljudi koji ne odgovaraju nekim kriterijima ljepote, ni po debljini, ni visini, ni po izgledu lica i slično, pa su apsolutno karizmatični." No, gledajući iz perspektive uspjeha, izgled može utjecati na veću mogućnost istog, ako se isključivo on uzima u obzir prilikom procjene osobe, dakle, bez prethodnog uvida u nečiju osobnost.

Prosudba ljudi prema vanjskim karakteristikama prema riječima Ellen Berscheid, profesorice psihologije na Sveučilištu Minnesota, ostavlja velike posljedice na osobnost, društveni život te edukacijske i poslovne mogućnosti. Prof. Berscheid smatra da važnost fizičkog izgleda raste paralelno s povećanom geografskom mobilnošću ljudi te sve češćim interakcijama s drugim ljudima na kratkoročnoj osnovi (od jednog do nekoliko susreta) u kojima se prosudba ljudi vrši isključivo na temelju prvog dojma. Iako se dugo nije vjerovalo, ili nije htjelo vjerovati, činjenici da fizička pojava ima veliku ulogu u životu, u današnje vrijeme je situacija znatno promijenjena. Prof. Berscheid smatra najutjecajnijim faktorima za uspjeh u životu genetiku. Prema njenim riječima uspjeh je genetski determiniran i to u kategorijama fizičkog izgleda, inteligencije, spola i visine.

Ljepota donosi veću zaradu

Prema istraživanjima provedenima ove godine, još je jednom potvrđen utjecaj ljepote i atraktivnosti. Naime, istraživači su se pozabavili temom vezanom uz količinu zarade koju ostvaraju atraktivni i manje atraktivni pojedinci. Rezultati su opet pokazali da ljepota nije samo nešto što je ugodno za oči. Zapanjujući podatak do kojeg su došli pokazuje da atraktivni ljudi zarađuju 12% više novca od ostalih. Razlog koji ide u prilog ovoj činjenici vezan je uz određene predrasude. U ovom slučaju predrasude se odnose na percepciju atraktivnih ljudi kooperativnijima i činjenicu da su više od pomoći. Istraživanje je pokazalo da se 39% atraktivnih ljudi na raznim radnim mjestima percipira kao da su od pomoći na radnom mjestu na kojem rade, dok taj postotak kod manje atraktivnih ljudi doseže brojku od 16%, a kod neatraktivnih ljudi 6%. Podaci vezani uz veći postotak zarade atraktivnih ljudi objavljeni su u Americi u časopisu vezanom uz ekonomsku psihologiju. Kod atraktivnosti kao faktora koji donosi veće prihode na radnom mjestu prof. Kamenov smatra sljedeće: "Ovisi o tome koliko je bitna komunikacija s javnošću, prodaja, kontaktiranje s klijentima, jer uz komunikacijske sposobnosti i sve ostalo što je potrebno za obavljanje takvog posla, komunikacija će biti ugodnija ako je osoba ugodnijeg izgleda." No, utječe li ovakva situacija na veću zaradu, prof. Kamenov nema egzaktnih podataka.

Istraživači također naglašavaju činjenicu da atraktivnost ne doprinosi isključivo osobi koja je atraktivna nego i samom poduzeću. Naime, istraživači su došli do intrigantnog zaključka u kojem tvrde da u poslovnom timu u kojem rade lijepe osobe upravo one navode ostale članove na veću sklonost suradnji. Prema svemu sudeći, čini se da je potraga za radnim mjestom jednaka natjecanju za ljepotu. Već spomenuti "halo efekt" uvelike utječe na ljudsku percepciju. "Halo efekt" uistinu može zavarati. Atraktivna osoba koja dođe na razgovor za posao već u samom startu ima povlastice - njoj se pridaje znatno više pozitivnih atributa od onih koji su u direktnoj vezi s izgledom. Upravo u tome je ključ "halo efekta". Izgleda da i visina ima svoj utjecaj na uspjeh. Naime, profesori sa Sveučilišta u Floridi i Sjevernoj Carolini zaključili su tijekom istraživanja da visoki ljudi u svojoj karijeri zarade oko 800 dolara više u godini dana od svojih nižih kolega. Što se tiče plaća mladića koji su upravo diplomirali, situacija je slična. Visoki mladići imaju početnu plaću za 12% veću od mladića koji su nižeg rasta.

Prema riječima dr. Gordona Patzera, koji je trideset godina proveo istražujući fizičku privlačnost, ljudi su iznimno povezani s preferiranjem atraktivnosti kod drugih. Budući da je ljepota gotovo presudna za uspjeh, postoji li neki način kako ublažiti tu situaciju? "Danas, recimo ako gledamo poslovni segment, jako puno ljudi je obrazovano. No, ono što čini razliku među zaposlenicima su socijalne vještine, dakle, koliko se dobro snalaze s kolegama, sa šefom, s klijentima, te upravo to dovodi do napredovanja", ističe prof. Kamenov, te dodaje: "Osoba može biti izrazito lijepa, ali ako se ne dokaže, to joj neće puno značiti." Gledano iz ovog kuta, nema potrebe za ublažavanjem situacije, već se javlja potreba za znanjem. Unatoč svemu neki bi svejedno pomislili da je atraktivnost sve što je potrebno u životu. No, bez obzira što se atraktivnost čini toliko presudnom, mnogi stručnjaci naglašavaju vrijednost nekih drugih stvari. Prema riječima poslovnog gurua Catherine Kapute, osoba treba znati prodati svoje ideje i ono što predstavlja. U skladu s tim, ostaje nade za neke prave ljudske kvalitete kao što su osjećaj osobne vrijednosti, osobni pogled na svijet, stil, povjerenje u vlastiti izgled te nešto po čemu se pojedinac ističe od drugih. C. Kaputa ove kvalitete smatra glavnim prioritetima za uspjeh. U svijetu biznisa neke do sad navedene činjenice ne nailaze na plodno tlo. Ono što tvrde znanstvenici ponekad se ne podudara s realnošću. Činjenice vezane uz visinu i uspjeh ne zvuče toliko zastrašujuće kad se uzmu u obzir ljudi koji su iznimno uspješni, a nisu visoki. Najbolji primjer je Bill Gates koji je prosječno visok, a unatoč tome i vrlo uspješan. Svakodnevica te realnost u kojoj živimo je ipak najbolji pokazatelj onoga što se kod ljudi cijeni. Brojni menadžeri naglašavaju da je samopouzdanje karakteristika koju smatraju privlačnijom od samog izgleda te način na koji se osoba u poslu predstavlja. Uz sve navedene činjenice koje ne idu u prilog isključivo izgledu, mnogi stručnjaci smatraju savladavanje nekih elemenata neverbalne komunikacije kao dodatni poticaj razvoja atraktivnosti. Zašto? Zato što smatraju da način na koji se netko predstavlja utječe na atraktivnost koju će postići. Ali važnost izgleda unatoč svemu postoji i ne može se u potpunosti isključiti.

Utjecaji ljepote dublji od očekivanih

Koliko jak utjecaj ima izgled govore slijedeći podaci. Nevjerojatna činjenica je da preferiranje atraktivnosti započinje odmah nakon rođenja. Dr. Judith Langlois, sa Sveučilišta Texas u Austinu, provela je istraživanje na bebama te je došla do zaključka da atraktivne bebe dobivaju više pažnje od onih koje se ne smatraju izrazito lijepima. Zvuči grubo, ali izgleda da ljubljenje i grljenje ostaje beneficija lijepih beba. Prof. Kamenov također potvrđuje ovu činjenicu, te na pitanje zašto je tome tako ističe sljedeće: "Tome je tako zato što ljudi vole lijepo, vole biti okruženi lijepim, jer postoji i sama činjenica da je lijepo privlačno. Također, lijepo je ugodnije kao podražaj i čovjek će odvojiti više vremena da bude okružen nečim lijepim nego manje lijepim." Partnerski segment života ne nudi ništa bolju situaciju. Izbor partnera uvelike ovisi o fizičkoj pojavi koja se smatra prioritetom, dok inteligencija, društvene vještine i osobnost postaju od sekundarne važnosti, tvrde znanstvenici u rezultatima jednog od svojih istraživanja provedenog u Minnesoti. "Prvi podražaj na koji reagiramo je fizička atraktivnost i to je najbitniji faktor za prvi kontakt", ističe prof. Kamenov, dodajući: "No, pri tome manje uspjeha imaju osobe što su više lijepe, odnosno ljudi pristupaju osobama s idejom vezanom uz osobnu privlačnost. Netko tko sebe ne smatra izrazito privlačnim neće se niti usuditi pristupiti osobi koja predstavlja ideal, zbog straha od odbacivanja. Svatko traži partnera u rangu s vlastitom procjenom ljepote." No, situacija se mijenja kad se partneri upoznaju. "Tada se traži sličnost u interesima, stavovima, pogledima na svijet, vjerovanjima i to je ono što odlučuje hoće li se s tom osobom nastaviti veza ili je to bila samo lijepa osoba s kojom nemamo ništa zajedničko", tvrdi prof. Kamenov. Stvar je u tome da kad je romantična ljubav postala važan faktor u društvu paralelno je porasla na ljestvici prioriteta i vrijednost fizičkog izgleda. Čak i kod gledanja fotografija, ljudi atraktivne osobe opisuju kao senzitivne, ljubazne, snažne, društvene, ekstrovertirane, duhovite, kreativne, uspješne, uzbudljive te seksualno privlačne. No, što je s neatraktivnim ljudima? Podaci govore da što su manje atraktivni, to im se pridaju lošije karakteristike. Što ovakve činjenice mogu poručiti u kontekstu uspjeha onima koji nemaju genetske predispozicije koje se preferiraju?

Snaga ovog stereotipa seže toliko daleko da se bolji posao, uspješniji brak te ispunjen i sretniji život smatraju povlasticama lijepih. Nevjerojatno je koliko ovakve izjave poprimaju maha i koliko one uistinu utječu na ljude. Predodžba i preferiranje atraktivnih ljudi stavlja one koji ne ulaze u tu kategoriju na marginu događanja i to ne zato što oni uistinu ne mogu uspjeti, nego zato što vjeruju u stereotipe koji postoje u društvu u kojem žive. Sve u svemu, izgleda da je društveni utjecaj uistinu jak. Kad se uzmu u obzir neka afrička društva kojima je simbol ženske ljepote disk koji žena nosi u svojoj donjoj usnici, tada snaga društava na Zapada postaje i više nego očita. Neki znanstvenici počinju sve više naglašavati činjenicu da ljubav prema sebi primarno proistječe iz ljubavi prema vlastitom izgledu tj. prema tome koliko je on atraktivan ili nije atraktivan. Niti djeca nisu pošteđena opakih djelovanja vezanih uz poželjnost atraktivnog izgleda. Dr. Berscheid vjeruje da djeca, koja su izložena utjecaju stereotipa vezanog uz izgled, s vremenom počinju sumnjati da na njihovu smanjenu popularnost utječu nedostaci u njihovom karakteru i osobnosti. Iako djeca ne razumiju što se zapravo događa, takve situacije na njih ostavljaju iznimno bolne, i trajne, ožiljke. Prof. Kamenov smatra da moguće posljedice koje stereotip izgleda ostavlja na djeci ovise o tome kako okolina priprema djecu i kako okolina reagira na stereotipe, jer upravo tako će se i djeca postaviti. Kao što i sama tvrdi: "Neko dijete će reagirati na to ako ga netko krivo pogleda, pa da je ne znam koliko lijepo te će se zbog toga osjećati usamljeno i izolirano. S druge strane, neko dijete koje odstupa od ideala ljepote će biti prihvaćeno i dobro uklopljeno, zato što ima karakteristike koje su djeci privlačne." No, gledano u prosjeku, prof. Kamenov tvrdi sljedeće: "Činjenica je da su lijepa djeca bolje prihvaćena i da se svi žele s njima igrati, ona su češće pozivana na rođendane i razne druge oblike druženja, a manje lijepa djeca ne, osim ako nemaju neke karakteristike ličnosti koje ih čine poželjnima."

Znanstvenicima za sad još uvijek nije jasno što je dobro u tome da je netko manje atraktivan, ili nazovimo to ružan, a što je loše u činjenici da je netko lijep. Nagađanja koja trenutno imaju povezana su s činjenicom da atraktivni ljudi inhibiraju razvoj svojih ostalih potencijala. Jesu li u pravu znati će se tek kad uistinu naprave istraživanja koja povezuju izgled s talentima. Prof. Kamenov ističe sljedeće: "Ako se uz atraktivnost veže stereotip "lijepo je dobro", tada je to s jedne strane olakšanje za one koji su manje atraktivni, jer se ne moraju toliko dokazivati budući da se to od njih niti ne očekuje. S druge strane, to je pritisak za ljude koji su iznimno atraktivni, jer se od njih očekuje jako puno", te dodaje: "Kad god postoji stereotip o nečemu, on predstavlja prijetnju. Ako postoje pozitivna očekivanja, moraš se truditi da ih dokažeš. Ako postoje negativna očekivanja, moraš se truditi da ih opovrgneš. Stvar je u tome da te ljudi ne upoznaju od nule, već kreću od određene uporišne točke, vezane uz očekivanja. U slučaju da osoba ne potvrdi naša očekivanja i ideje, tada percepcija nje u našim očima pada i počinjemo se osjećati razočarano i izdano." Prof. Kamenov ističe da današnje mogućnosti šminke, estetske kirurgije, vježbanja i odjeće, pružaju puno više opcija za promjenu, ako je promjena željena, nego što ih je bilo prije.

Iako postoje činjenice koje ne idu u prilog atraktivnosti, mnogi na ljepotu gledaju kao na ogromnu prednost u životu. Prof. Kamenov smatra da ljepota daje prednost u životu, ali isto tako dodaje: "Bitna je kombinacija ljepote lica te pozitivnih karakteristika i stavova. Primjerice, uvažavanje drugih, ljubazno ophođenje, kredibilitet i vlastiti stavovi su ono što će čovjeku otvoriti vrata. Fizički izgled se može nadoknaditi sa smiješkom, jer upravo su se toplina i srdačnost pokazali presudnima u ostavljanju dojma na druge ljude. Idealne proporcije i simetrija bez ovih karakteristika nemaju previše izgleda." Činjenica da ljepota predstavlja prednost u životu postaje iznimno jaka u situacijama koje traže ostavljanje dobrog prvog dojma, jer atraktivni ljudi tu profitiraju. Sve u svemu, brojni istraživači su pokazali da ljepota ima itekakav utjecaj u životu, od preferencija u izboru partnera do količine novca koja se zarađuje, iako postoji i druga strana priče. No, može li se ipak misliti da smo samo zarobljenici lažnog zaključka koji glasi-što je lijepo, to je ujedno i dobro?