Zona
Ing 19061 211860 1

INTERNET UMA I NEUROPLASTIČNOST

Unutar interneta nalazi se bezbroj malih mreža, unutar njih nalaze se još manje mreže, mreže u mrežama. Mreže našeg uma strukturirane su na isti način, iako puno kompleksnije i sofisticiranije. Saznajte više.

Unutar interneta nalazi se nebrojeno puno malih mreža, unutar njih nalaze se još manje mreže, mreže u mrežama. Neuralne mreže našeg uma strukturirane su na isti način, iako puno kompleksnije i sofisticiranije. Unutar te ogromne neuralne mreže postoje, male neuralne mreže, kognitivne mape, gdje su klasteri neurona zaduženi za točno određena ponašanja, memoriju, vjerovanja, misaone obrasce itd.Dendritske i aksonske veze povezuju sve neurone zajedno kako bi stvorile Internet uma. Svaki neuron ima akson i više od 100000 dendrita. Aksoni su dio neurona koji zaprimaju i generiraju neuronski elektronski impuls, šalju neurotransmitere u prostor između aksona i dendrita. Taj prostor se naziva sinapsa.. Dendriti su odgovorini za primanje elektrokemijskog signala i šalju ga u tijelo neurona s kojim su povezani. Dendriti primaju podatke (učenje) dok akson te podatke odašilje.

Mozak ima funkcije kao i ostali tjelesni organi, no njegove primarne funkcije su:

- naučiti nešto što je brže moguće kroz veći broj ponavljanja ili intenzivno iskustvo

- konsolidirati ta učenja kako bi postala automatski programi.

Iz neuroznanstvene perspektive važno je razumjeti pojam neuroplastičnosti koji označava sposobnost mozga da bude fleksibilan te da se umreži temeljem iskustva. Neuroplastičnost započinje prije rođenja, još u maternici i ta sposobnost mozga prisutna je do kraja života. I dok slušate ovo predavanje mozak se umrežava. Životna iskustva te usmjerena pozornost (npr. trans) mogu stvoriti fizičke, strukturalne promjene u mozgu. To znači da se mozak mijenja kroz nešto što nije fizičko, a to je pozornost. Um koristi mozak kako bi se mijenjao. Postoji više od 100 bilijuna neurona u ljudskom mozgu. Njihovi aksoni i dendriti, te njihove veze mogu se modificirati, ojačati i možda čak potaknuti na ponovni rast. Svaka neuralna veza ima svoju funkciju, imamo jednostavne mreže za dnevne rutine ( kako zavezati cipele, kako oprati zube itd.) i puno kompleksnije mreže ( kako formiramo i ponašamo se u odnosima, kako upravljamo s poslom, kako vozimo auto, kako čitamo, tko sam ja, sustavi vjerovanja).Neuralna mreža sadrži eksplicitne i implicitne podatke za sve vještine, znanja, emocije, vjerovanja, fiziologiju, motoričke vještine, misli, memoriju, iskustva koja imaju utjecaj na našu funkcionalnost i ponašanje. Također, imamo mreže identiteta i izvornog jastva.

Nitko nije rođen s tim mrežama, već ih tijekom života moramo stvoriti i razvijati. Jako dobar primjer je kada učimo voziti auto. Nitko nije rođen s neuralnom mrežom vožnje. Također, imamo ograničavajuće i nezdrave neuralne mreže, koje nam ne služe te konstantno generiraju toksične relanosti u našim životima. Mreže koje želimo preumrežiti, te nove koje želimo stvoriti, zahtijevaju nekoliko tjedana svjesnog usmjeravanja pozornosti prema njima. Ako ste posvećeni i disciplinirani te spremni prihvatiti napor koji će se pojaviti, nova neuralna mreža na kojoj radite postaje dio vaše nove prirode i automatizma. Kada se to dogodi novi model ulazi u vaš nesvjesni um te postaje automatski program, tzv. implicitna memorijska mreža.

Dva su načina da stvorimo mrežu u neurologiji:

- ponavljanje

- intenzivno iskustvo

Ako npr. želite naučiti svirati i gitaru, morate vježbati, vježbati i vježbati. Eric Clapton počeo je svirati gitaru rano u svojem djetinjstvu. Za njega mnogi kažu da je „jedno s gitarom“. U većini slučajeva i nije tako teško preumrežiti postojeću mrežu ili kreirati novu. Zapravo, nove mreže se učestalo stvaraju automatski na svakodnevnoj osnovi, kao rezultat novih učenja te intenzivnih iskustava. Npr. rođenje vašeg djeteta, intenzitet tog iskustva utisnut je vizualno, auditivno, kinestetički, olfaktorno i gustatorno u mozak. I nakon dužeg vremena dovoljno je pomisliti na to iskustvo i opet ćete ga intenzivno osjetiti. U sportu, trener provodi sportaša kroz zaseban dril kako bi razvio potrebne reakcije i manevre, kroz repeticiju se razvija „mišićna memorija“ i tada sportaš može reagirati automatski u pravo vrijeme. Neuroni su vrlo slični mišićima u tijelu. Kroz adekvatan trening neuroni postaju sve više „mišićaviji i koordinirani“. Rastu i postaju veći, jači, aktiviraju se učinkovitije i postaju puno senzitivniji da se aktiviraju pravovremeno. U svakoj, pa tako i ovoj praksi osoba fizički oblikuje, trenira i kondicionira neuralne mreže u mozgu. S vremenom, te neuralne mreže postaju veće, jače, učinkovitije te se lakše aktiviraju u pravo vrijeme. To se reflektira na život koji se počinje transformirati.

Arhiva