Zona
Fotolia 71498721 xs

RAZLIKA IZMEĐU MOZGA "GENIJALCA" I OSTALIH LJUDI

Ljudski mozak je fantastičan. Kod odraslih osoba, on ima oko 100 milijardi neurona međusobno povezanih s otprilike 5000 sinapsi. Mozak je u stanju stvoriti i uništiti milijune novih konekcija svake sekunde.

Ljudski mozak je fantastičan. Kod odraslih osoba, on ima oko 100 milijardi neurona međusobno povezanih s otprilike 5000 sinapsi. Mozak je u stanju stvoriti i uništiti milijune novih konekcija svake sekunde. U stanju je pohraniti informacije na duže od jednog stoljeća, u slučaju da živimo toliko dugo. On koordinira najmanje 640 mišića i nadgleda stvari od esencijalne važnosti, kao što su količina energije, reprodukcija i egzistencija, preispituje značenje naše egzistencije i uči iz naših iskustava, pa čak i od onih ljudi koje nikada nismo upoznali. Ovo su sve odlike prosječnog mozga. Međutim, neki od njih su nešto drugačiji. Jeste li se ikada pitali zašto se većina talentiranih i nadarenih mozgova izdvaja iz skupine? Jedan od najvećih znanstvenih umova svih vremena završio je tako da je nakon smrti njegov mozak podijeljen u 240 dijelova zapakiranih u nekolicinu posuda. U tom obliku putovali su nekoliko godina u kamionu Harveya Thomasa, patologa s Princetona. Einsteinov mozak u vrijeme autopsije 1955. godine, samo 7 sati nakon smrti, prema riječima Thomasa pokazao se nevjerojatnim. Thomas ga je pažljivo fotografirao, secirao i čuvao u formalinu do trenutka dok znanost nije pronašla nove načine analiziranja sive tvari. Ranih 80-ih godina 20.st. neurolog Marian Diamond (University of California) analizirao je nekoliko dijelova Einsteinovog mozga koji su odgovorni za više i dublje oblike promišljanja i razmišljanja. Rezultati su pokazali da je Einstein imao duplo više stanica odgovornih za tu funkciju. Drugo istraživanje provedeno je sredinom 90-ih godina 20.st.. Istraživanje se baziralo na regiji mozga odgovornoj za memoriju, planiranje, reguliranje intelektualnih funkcija i motoričke sposobnosti. Britt Anderson (University of Alabama) u rezultatima je dobio podatak da je ta regija Einsteinovog mozga tanja od prosječne. Anderson nagađa da je možda to uzrok brže komunikacije između neurona. Sljedeće istraživanje provedeno je 1998. godine. U njemu su istraživači došli do zaključka da su regije mozga odgovorne za prostorne i još neke vještine u Einsteinovom mozgu puno simetričnije i šire od prosjeka.

Zašto je Einsteinov mozak drugačiji od većine, pogledajte video



Arhiva