Zona
Fotolia 87773408 xs

GDJE SU PČELE

Nestanak pčela postao je okidač za uzbunu zbog ugroženosti u koju stavlja prehrambene namirnice ljudi.Na populaciju pčela utjecala je povećana proizvodnja hrane što povećava potražnju za oprašivanjem .

Nedavno se u britanskim kinima počeo prikazivati dokumentarni film "Vanishing of the Bees". Radnja dokumentarnog filma vrti se oko misterioznog kolapsa populacije pčela diljem planeta. Njihov nestanak nije nimalo poželjan. Evo i zašto. Oprašivanje koje vrše pčele, kao i muhe, leptiri, ptice i šišmiši, neophodno je za proizvodnju voća i sjemenki mnogih divljih i kultiviranih biljki. Više od 80% od 250 000 svjetskih vrsta cvjetajućih biljki oprašuju životinje. Iz tog razloga, nestanak pčela postao je okidač za uzbunu zbog ugroženosti u koju stavlja prehrambene namirnice ljudi. No, je li to doista tako? Postoji li uopće ikakva kriza? Iako mnogi u nestanku pčela vide krizu, postoje i manje katastrofični podaci koji daju drugačiju perspektivu. U njima stoji da je stavljanje potpune odgovornosti za proizvodnju hrane na pčele netočno. Prema tim podacima, gladovanje ljudi koje može izazvati nestanak pčela je mit. U prilog tome ide podatak da namirnice poput pšenice, riže i kukuruza ne ovise o životinjskom oprašivanju već se oprašuju vjetrom ili to čine same. Pa tako, ako bi pčele u potpunosti nestale, globalna poljoprivredna proizvodnja smanjila bi se za samo 4-6%. Iako je istina da manjak životinjskih oprašivača, pogotovo pčela, može ograničiti urod biljaka te da biljke koje su ovisne o oprašivačima mogu sporije rasti, ipak podaci pokazuju da se prosječan urod biljaka ovisnih o životinjskom oprašivanju polagano povećava tijekom nekoliko desetljeća, kao što to čini i urod biljaka neovisnih o životinjskom oprašivanju. Upravo iz tog razloga mnogi smatraju da je globalna kriza poljoprivrednog oprašivanja netočna. Neki smatraju da je na populaciju pčela utjecala povećana proizvodnja hrane što uvelike povećava potražnju za oprašivanjem koju ne može pratiti veličina populacije pčela. Također, kao jedan od razloga navodi se i uništavanje prirodnog staništa životinjskih oprašivača. Međutim, iako je kriza oprašivanja trenutno netočna, možda zbog povećane potražnje za hranom s vremenom postane stvarnost.

Arhiva