Zona
Fotolia 107471315 xs

ZNAM ŠTO VOLIM

Razumijevanjem načina funkcioniranja našeg uma prihvaćamo sebe prihvaćamo ljude, situacije i događaje oko sebe i u svijetu Zašto volite to što volite, saznajte više. 

Čovjek je radoznalo biće koje želi znati! Što nas zanima, što nas čini znatiželjnima ovisi o našim interesima i načinu na koji smo odgajani, kulturi, društvu i ljudima od kojih smo učili i koji su utjecali na našu percepciju svijeta.

Svi mi želimo znati, razumjeti i učiti. Svatko se od nas barem jednom u životu zapitao: "Što je sve ovo?„ Zašto postoji život? "Što je smisao?"

Sposobnost postavljanja takvih pitanja otvara bezbroj mogućnosti i odgovora, ovisno o onome što smo naučili i o našem stanju svijesti.

Svatko od nas odgovor može naći u sebi jer samo to pitanje je i odgovor.

Što znam?

Odmalena istražujemo svijet oko sebe. Kao djeca prolazimo faze istraživanja dodirom, slušanjem i gledanjem. Sve nas zanima i sve je novo. Pogledajte djecu! Stalno pitaju, stalno se žele igrati i otkrivati. Tom radoznalošću spoznajemo svijet oko sebe. Usmjeravanjem djetetove pažnje na neki predmet ili akciju, učite ga. Usmjeravanjem pažnje na određenu akciju, dijete stvara neuronske mreže koje prepoznaju tu akciju i ponavljajući istu, dijete uči i njegov um, njegova podsvijest to prepoznaje kao pranje ruku ili vezanje tenisica. Isto je sa svakom drugom radnjom ili učenjem jezika. Kada dijete uči govoriti, njegov um povezuje određeni predmet za simbol koji ta riječ predstavlja. Isti proces formira sva vaša znanja, vještine i cijeli život.

Ako vaš um može prepoznati značenje određene akcije ili riječi, vama je to poznato i za vas ima određeno značenje. Značenje, koje vaš um pridaje određenom ponašanju ili akciji, ovisi o tome što ste naučili i kako ga vaša podsvijest tumači. Riječ stolica Englezu ne znači ništa dok mu na engleskom jeziku ne kažete chair i tek tada se možete razumijeti. Tako je i s gestama, ponašanjima i načinom života.

Mnogo toga, što je prihvatljivo i poželjno u našem društvu, nema isto značenje negdje drugdje. Radi li se o religiji ili ponašanju za stolom, značenje koje se tome pridaje ovisi o društvu u kojem živite. Razlike postoje i od obitelji do obitelji, iako je veća vjerojatnost da ćete imati sličan način razmišljanja i doživljavanja svijeta s ljudima u gradu u kojem odrastate, nego s osobom iz Kine, ipak razlike postoje od osobe do osobe.

Većina ljudi voli čokoladu i kada pričate o čokoladi kao ljubitelj iste s osobom koja ju ne voli ta osoba ne može doživjeti čokoladu kao vi. Može vas okvirno razumjeti jer poznaje sličan osjećaj ako voli sladoled pa vaše iskustvo povezuje s tim osjećajem. Istovremeno, ako pričate s osobom koja voli čokoladu kao i vi, ona će vas bolje razumjeti, ali i ona povezuje svoje iskustvo s čokoladom i kroz svoje filtere doživljava vašu priču. Vi čokoladu možda volite jer ste s bakom išli u trgovinu svaki dan prije nastave i ona je kupila čokoladu koja vas je dočekala kad ste se vratili kući. Ta situacija sadrži mnoge emocije i svaki put, kad jedete čokoladu, jedan dio vas povezuje čokoladu s bakinom pažnju i ljubavi koju ste osjećali prema baki.

Svatko od nas ima svoju priču koja objašnjava i daje značenje svakom iskustvu koje ste imali i imate u svom životu. Koliko puta ste bili na nekom događaju s prijateljima i, kada ga se prisjećate nakon nekog vremena, svatko od vas ima drukčiji doživljaj te situacije pa se čini kako uopće niste bili skupa na istom mjestu.

Što ne znam?

Naš um konstantno povezuje i prepoznaje situacije koje živimo i traži ono što je poznato, prepoznaje to kao određeno iskustvo i stvara naš svakodnevni život od trenutka do trenutka. Često ćete za neke stvari reći da ih ne volite ili se bojite samo zato jer je vaš um određenu situaciju povezao s nečim što vam se dogodilo prije u životu. Može to biti čokolada ili prijatelj koji vas je povrijedio, ali vaš um će uspoređivati kako bi donio zaključak i stvorio mišljenje na osnovu tog prijašnjeg iskustva. Najčešće, ta situacija sada samo izgleda slično i danas, ako ste na primjer u situaciji da se vaše dijete želi ljuljati na ljuljački s koje ste vi kao mali pali, vaša prva reakcija bit će strah i nećete htjeti to ponoviti.

Danas vi niste više mali i sigurno niste pali s ljuljačke baš svaki put, ali ako ste se jako uplašili i boljelo vas je, ta situacija je ostala jače urezana u vaše sjećanje, nego sve ostale. Ako uđete u to iskustvo, ne povezujući ono što se dogodilo prije s ovim što se događa sada, vaše dijete i vi uživati ćete u ljuljanju.

Naš um, naša podsvijest uči na iskustvima. Ponavljajući određenu radnju, ona postaje automatska i više ju svjesno ne moramo raditi. Kao vožnja biciklom ili čitanje, kada ste naučili, znate uvijek.

Svako učenje i svaka ideja, koju smo prihvatili, postaje ono što je našem umu poznato i tada kažemo kako to znamo.

Svjesnost, kako uvijek ima toliko toga što još ne znamo o sebi otvara mogućnost prihvaćanja onoga što je sada. Naša percepcija i naši filteri čine da vidimo i osjećamo realnost koju živimo. Ako me strah, ako volim čokoladu, ako mislim da je nemoguće živjeti bolje, je li to zaista tako?

Jesu li naši problemi i život baš takvi kako mislimo da jesu ili, ako pogledamo stvari realno i prisutni smo u onome što se zbiva upravo sada, postoji mnogo mogućnosti, rješenja i puteva koje nismo mogli vidjeti jer su zamagljeni prošlim iskustvima?

Ovakav pristup životu omogućava spoznavanje potpuno drukčije realnosti i samoga sebe kao ljudskoga bića. Uvažavajući razlike od osobe do osobe i sve „svoje“ osobine, znajući kako zapravo ne volim čokoladu, nego osjećaj koji sam osjećao kad me baka dočekala, daje potpuno novi uvid u sve što o sebi vjerujemo.

Kako znati?

Kada naučite kako um funkcionira, kada poznajete tehnike i procese prepoznavanja obrazaca na osnovi kojih kažemo kako nešto volimo ili ne volimo, kako je teško ili nemoguće i mnogo toga drugog što „znamo“ na osnovi nekih prijašnjih iskustava možete transformirati iste i upoznati sebe onakvoga kakav sam danas, u ovom trenutku.

Osjećaj samopouzdanja koji proizlazi takvim pristupom omogućava življenje u sadašnjem trenutku.

Svaki trenutak je potpuno nov, iako se možda čini sličan ili isti kao onaj prije. Razumijevanjem načina funkcioniranja našeg uma prihvaćamo sebe prihvaćamo ljude, situacije i događaje oko sebe i u svijetu jer svatko od nas ima svoje iskustvo koje njegova podsvijest tumači na svoj način koji je često uvjetovan odrastenjem i okolinom koja nas je odgajala.

Ako želite pomoći bilo kome, promijeniti bilo što u svom životu i svojoj okolini, počnite ovdje, počnite upoznavajući sebe. Transformacija obrazaca i ponašanja koji nisu autentični i konstruktivni i ne pomažu vam živjeti ono što želite otvara bezbroj mogućnosti, rješenja i odgovora koje prije niste mogli čuti i vidjeti.

Što znamo tada je izazov i istraživanje, a život postaje spontana avantura koja mu daje smisao sama po sebi.

Autorica teksta je Ivana Song,stručnjakinja za razvoj osobnih i sistemskih potencijala, više o njezinom radu saznajte ovdje

Arhiva